[[Datoteka:Lemoy011.jpg|mini|Poglavica Satouriona sa svojim ratnicima priprema se za rat (Theodor de Bry)]]
'''Saturiwa''' (Saturiba, Satouiroua) /Značenje nepoznato/, pleme [[Timuquanan]] Indijanaca sa ušća rijeke [[St. Johns (rijeka)|St. Johns]] kod današnjeg [[Jacksonville]]a, na sjeveroistoku [[Florida|Floride]]. Saturiwe su bili sjedilačko pleme, sa nekih 30 sela, čija je populacija [[1500.]]. iznosila oko 3,000. Posljednji ih spominje biskup Calderon 1680. nakon čega nestaju iz povijesti.
Pleme Saturiwa posjetio je (možda prvi) 1562. francuski pomorac i kolonizator [[Jean Ribault]], a već [[1564.]]. na njihovom teritoriju niknula je utvrda Fort Caroline. Saturiwe su u dobrim odnosima sa [[Francuzi]]ma, a njihov poglavica [[Saturiwa (poglavica)|Saturiwa]] pomaže im ([[1567.]]) u napadima na [[Španjolci|Španjolce]]. Ovo je vjerojatni razlog što su Španjolci nagovorili deset godina kasnije (1577) Indijance [[Timucua|Utina]] ili Timucua da ih napadnu, nakon čega će uskoro biti podjarmljeni od Španjolaca. Saturiwe su nakon ovog poraza misionizirani i smješteni na misiju San Juan del Puerto koju je utemeljio španjolski misionar rodom iz iz [[Auñon]]a, [[Francisco de Pareja]]. U sljedećem stoljeću (1617) pogađaju ih [[boginje]]. Premda su prethodno plemena Utina (Outina), [[Potano]] i Saturiwa (što su i nazivi njihovih poglavica) bili na ratnoj nozi, Indijanci se ujedinjuju pa [[1656.]]. dolazi do Timucua ustanka kojeg su poveli protiv španjolskog kolonijalnog sistema. Kasnije se više o njima neće čuti osim na calderonovom popisu misija, a njihova daljnja sudbina vjerojatno je ista kao i ostalih Timucua plemena.
Plemena Saturiwa i [[Mocama]] nazivani su kolektivno prema svome lokalitetu i [[Saltwater Indijanci]].
