Anton Števanec: razlika između inačica

[[Datoteka:Szerczé Jezus (1896).JPG|thumb|right|240px|Prvo izdanje molitvenika ''Szerczé Jezus,'' [[1896.]]. godine (Univerzitetna knjižnica, [[Maribor]]).]]

'''Anton Števanec,''' ponegdje '''Štefanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Stevanecz Antal'') ([[Vanča vas]], [[29. prosinca]] [[1861.]] – [[Zalaháshágy]], [[12. travnja]] [[1921.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[pisac]], [[kantor]] i [[učitelj]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].

Rođen je bio u današnjom [[Prekomurje|Prekomurju]] ([[Slovenija]]) kod [[Tišina (Tišina, Slovenija)|Tišine]], kao sin Matjaša (Matije) Števanca i Žužane Ratnik. U [[Kiseg]]u u sirotištu Kelcz-Adélffy je odrastao. [[1874.]].-[[1881.]]. je učio u Kisegu. Prvo u [[Čurguj]]u je radio kao učitelj [[1881.]].-[[1884.]]. godine, zatim u Tišini u svojem zavičaju tri godine ([[1884.]].-[[1887.]].). Četiri mjeseca je radio u Heveškoj županiji, [[1887.]].-[[1890.]]. godine pa u [[Cankova|Cankovi]].

Osam godina je radio u [[Števanovci|Števanovcima]] kod [[Monošter|Monoštra]], gdje je bio ujedno kantor i bilježnik. [[1896.]]. godine je pisao svoje djelo na [[prekomurski jezik|prekomurskom jeziku]], ''Szercé Jezus'' (ranije ''Szrcé Jezus,'' [[hrvatski jezik|hrvatski]] Srce Isusa) molitvenik i pjesmaricu. Molitvenik ima pet izdanja. U prvih godinama rado su rabili Števancov molitvenik u Števanovcima, na [[Gornji Senik|Gornjom Seniku]] i u [[Pečarovci]]ma.

Števanec je bio nasilni, pripit i nemaran čovjek. Iz mjesta su ga progonili [[30. siječnja]], [[1898.]], u mjesto [[Kerkakutas]] u [[Zalska županija|Zalsku županiju]]. [[1901.]]. godine je radio u [[Zalaháshágy]]u i ovdje je umro. [[1917.]]. godine Sambotelska biskupija je zabranila molitvenik Szrcé Jezus.