'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]]) je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.
Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1936.]]. U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje od 1963. godine. Predavao je slovensku književnost i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost direktora Instituta za jezik i književnost.
