Inačica od 30. srpnja 2019. u 23:41 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio William Henry Bragg ← Starija izmjena		Inačica od 22. ožujka 2021. u 13:35 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.178 edits m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1862. → 1862. (6) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 4: \| slika_širina = 200px \| naslov = \| datum_rođenja = [[2. srpnja]] [[1862.]]. \| mjesto_rođenja = [[Wigton]], [[Cumberland]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] \| datum_smrti = [[12. ožujka]] [[1942.]]. \| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] \| prebivalište = Redak 17: \| doktorski_mentor = [[Joseph John Thomson\|J. J. Thomson]] \| poznat_po = [[Ogib]] [[X-zrake\|rendgenskih zraka]] \| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1915.]].) <br> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti\|Kraljevskog društva]] (1907.) \| fusnote = Njegov sin [[William Lawrence Bragg]] je zajedno s njim osvojio Nobelovu nagradu }} Redak 29: [[datoteka:Coolidge_xray_tube.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[William David Coolidge\|Coolidgeova]] [[rendgenska cijev]] iz 1917. Užarena [[katoda]] je na lijevo, a [[anoda]] je na desno. [[Rendgenske zrake]] zrače u sredini prema dolje.]] '''William Henry Bragg''' ([[Wigton]], [[Cumberland]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|UK]], [[2. srpnja]] [[1862.]]. - [[London]], [[12. ožujka]] [[1942.]].), [[Engleska\|engleski]] fizičar. [[Diploma\|Diplomirao]] (1884.) na [[Sveučilište u Cambridgeu\|Sveučilištu u Cambridgeu]]. [[Profesor]] fizike na sveučilištima u [[Adelaide]]u (od 1886. do 1909.), u [[Leeds]]u (od 1909. do 1915.), na ''University College'' u Londonu (od 1915. do 1923.). Ravnatelj ''Royal Institution'' u Londonu (od 1923. do 1942.). Za istraživanje [[Kristalna rešetka\|kristalne strukture]] s pomoću [[Rendgenske zrake\|rendgenskog zračenja]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1915 (sa sinom [[William Lawrence Bragg\|W. L. Braggom]]). Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti\|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Royal Society'') od 1907., a predsjednik od 1935. do 1940. Najvažnija djela: ''Svijet zvuka'' (eng. ''The World of Sound'', 1920.), ''Kristalno stanje'' (eng. ''The Crystalline State'', 1925.), ''Uvod u analizu kristala'' (eng. ''An Introduction to Crystal Analysis'', 1928.), ''Svemir svjetlosti'' (eng. ''The Universe of Light'', 1933.). <ref> '''Bragg, William Henry''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9184] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> == Otkriće rendgenskih zraka == {{glavni\|Rendgenske zrake}} [[Wilhelm Conrad Röntgen\|W. C. Röntgen]] objavljuje [[1895.]]. da je u modificiranoj [[Crookesova cijev\|Crookesovoj cijevi]] otkrio nevidljive zrake koje izazivaju [[fluorescencija\|fluorescenciju]], prolaze kroz [[materija\|materiju]], te se ne otklanjaju u [[magnetsko polje\|magnetskom polju]]. Röntgen je te zrake nazvao ''X-zrake'' zbog njihove nepoznate prirode. Iako se poslije pokazalo da su takve zrake već bile uočene u nekim pokusima, na primjer [[Nikola Tesla]] proizveo ih je djelovanjem [[električno polje\|električnog polja]] visoke frekvencije, Röntgen ih je prvi istražio, primijenio i shvatio njihovu prirodu. Te se zrake proizvode u posebnim cijevima koje se zovu [[Rendgenska cijev\|rendgenske cijevi]]. Röntgen je odmah uočio mnoge sličnosti s [[svjetlost\|vidljivom svjetlošću]]. Rendgenske zrake se šire u pravcima, bacaju oštre sjene, djeluju na [[Fotografija\|fotografsku]] ploču i u nekim tvarima izazivaju [[Fluorescencija\|fluorescenciju]]. Ali po nekim svojstvima činilo se da se razlikuju od vidljive svjetlosti. Zapazio je njihovu izvanrednu prodornost, i nije ih mogao sabiti s [[Leća (optika)\|lećom]] u [[žarište]], a pokusi s lomom svjetlosti ([[Indeks prelamanja\|refleksija]]) i [[Refrakcija\|refrakcijom]] novih zraka nisu mu uspjeli. Tek kada je 1912. Max von Laue dokazao da rendgenske zrake mogu ogibati ([[Ogib\|difrakcija]]), postalo je jasno da su one transverzalni [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetski valovi]], kao i vidljiva svjetlost, od koje se razlikuju po mnogo kraćim valnim duljinama. <ref>"The history, development, and impact of computed imaging in neurological diagnosis and neurosurgery: CT, MRI, DTI" [http://precedings.nature.com/documents/3267/version/5 Nature Precedings DOI: 10.1038/npre.2009.3267.5].</ref>

William Henry Bragg: razlika između inačica