Čitska oblast: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 37:
'''Čitska oblast''' (rus. ''Чити́нская о́бласть, Čitinskaja oblast'') je [[Ruski federalni subjekti|federalni subjekt]] [[Rusija|Rusije]] (oblast) u jugoistočnom [[Sibir]]u. Upravno središte je [[Čita (Čitska oblast, Rusija)|Čita]]. Ima dugu međunarodnu granicu s [[Narodna Republika Kina|Kinom]] (998 km) i [[Mongolija|Mongolijom]] (868 km) te unutarnju granicu s [[Irkutska oblast|Irkutskom]] i [[Amurska oblast|Amurskom oblasti]], kao i s [[Burjatska|Burjatskom]] i [[Jakutska|Jakutskom]] republikom. U njoj se nalazi [[Aginskoburjatski autonomni okrug]].
Teritoriju današnje Čitske oblasti su prvi istražili [[kozaci]] na čelu s Pjotrom Beketovom 1653. Naseljavanje i razvoj je počeo kako bi se ojačal ruska granica s [[Kina|Kinom]] i Mongolijom, eksploatirali mineralni resursi te gradila [[Transsibirska željeznica]]. Godine 1920. Čita je postala glavni grad [[Dalekoistočna republika|Dalekoistočne republike]], koja se spojila s Rusijom u studenome 1922. godine, mjesec dana prije stvaranja [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Godine 1923. je formiran Zabajkalski kraj koji se 1937. transformirao u današnju Čitsku oblast. Referendum o spajajnju Aginoburjatskog autonomnog okruga u [[Zabajkalski kraj]] održan je [[2007.]]; te će se nova regija formirati [[2008.]]
Oblast je bogata metalima, kao i plemenitim metalima, [[ugljen]]om, drvenim ugljenom i mineralnom vodom. U njoj se nalaze ruske rezerve visokoobogaćenog [[uranij]]a koje se procjenjuju na 145 400 tona. Većina ovih depozita se nalazi kraj Krasnokamenska, nalazišta kojim upravlja Priargunskij rudarsko-kemijski kombinat (PMCC). Šume pokrivaju 60% terirtorije. Zbog toga su glavne privredne grane oblasti [[metalurgija]], [[gorivo]] i [[drvo (materijal)|drvo]]. Također ima razvijenu prerađivačku i prehrambenu industiju. Lokalna poljopriverda se temelji na uzgajanju krava, ovaca i jelena.
| |||