Inačica od 14. kolovoza 2018. u 03:49 uredi CubicCubes (razgovor \| doprinosi) 1 edit Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. ožujka 2021. u 14:00 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎top: dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1225. → 1225. Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 7: Seobom naroda se sasko pleme proširilo, zajedno sa svojim jezikom, u [[Velika Britanija\|Englesku]], a s druge strane na jug i jugozapad. Saksonce koji su ostali na kontinentu je sv. [[Beda Časni]] (oko [[672]]. - [[25. svibnja]] [[735]].), nazvao Starosaksoncima, i od tuda potječe naziv starosaski za najstariji stupanj u razvoju donjonjemačkog jezika. Seobom naroda proširio se starosaski na današnja područja Holsteina, Stormarna, Vestfalije i istočne dijelove Nizozemske. Područje Wendlanda (Saksonci su Slavene zvali Vendi) je još stoljećima bilo saksonsko-slavensko miješano područje. Tek naseljavanjem na istok proširio se starosaski odnosno stari donjonjemački, a onda od otprilike [[1225.]]. srednji donjonjemački na istok. Nastala su velika nova jezična područja: Mecklenburg, Pommern, Brandenburg, dio Prusije, a donjonjemački se govorio u gradovima i na velikim imanjima na [[Baltik]]u i u [[Skandinavija\|Skandinaviji]]. Osim toga, srednji donjonjemački se proširio i na područja Schleswiga i Istočne Frizije. Na tim, jezično "koloniziranim" područjima razvile su se neke jezične osobitosti koje ih razlikuju od drugih donjonjemačkih narječja. Dok je u [[Nizozemska\|Nizozemskoj]] i [[Belgija\|Belgiji]], uvjetovano državnom samostalnošću nakon Vestfalskog mira, donjofranački postao i ostao pisanim i govornim jezikom, donjonjemačka narječja su u Njemačkoj u povlačenju. Povijesni razlozi su u stoljetnoj kulturnoj nadmoći gornje Njemačke, ugledanju na carski dvor i prijevodu [[Biblija\|Biblije]] [[Martin Luther\|Martina Luthera]].

Donjonjemački jezici: razlika između inačica