Inačica od 17. prosinca 2020. u 14:35 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.456 edits karta i popis ← Starija izmjena		Inačica od 22. ožujka 2021. u 15:51 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.178 edits m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1991. → 1991. (10) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:USSR Republics numbered by alphabet.svg\|upright=1.6\|mini\|Post-sovjetske države po abecednom redu: {{Vpopis\| 1. [[Armenija]] • 2. [[Azerbajdžan]] • 3. [[Bjelorusija]] • 4. [[Estonija]] • 5. [[Gruzija]] • 6. [[Kazahstan]] • 7. [[Kirgistan]] • 8. [[Latvija]] • 9. [[Litva]] • 10. [[Moldavija]] • 11. [[Rusija]] • 12. [[Tadžikistan]] • 13. [[Turkmenistan]] • 14. [[Ukrajina]] • 15. [[Uzbekistan]]}}]] '''Postsovjetske države''', obično poznate kao '''bivše sovjetske republike''', nezavisne su [[država\|države]] koje su se otcijepile od [[Sovjetski Savez\|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] nakon njegova sloma [[1991.]]. godine. Postsovjetske države su subjekti raznih razvoja geografije, povijesti, politike, ekonomije i kulture u postsovjetskoj eri, vremenu nakon [[raspad Sovjetskog Saveza\|sloma Sovjetskog Saveza]] i [[postkomunizam\|razdoblju nakon vlasti komunističke partije]]. Redak 28: Povijest istočnoeuropskih država od njihovih je najranijih početaka bila povezana s Rusijom, dok su srednja Azija i Transkavkaz ostali izvan dosega Rusije sve do [[18. stoljeće\|18]]. i [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. [[Teutonski red]], [[Danska]], [[Poljska]] i [[Švedska]] vladali su baltičkim zemljama prije pripojenja [[Carska Rusija\|Carskoj Rusiji]] u 18. stoljeću i stjecanja nezavisnosti nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]]. Zapadne sile nisu nikad priznale [[okupacija baltičkih republika\|aneksiju]] baltičkih zemlja koju je Sovjetski Savez izvršio [[1940.]]. godine (vidi [[Stimsonova doktrina]] za položaj [[SAD]]-a). == Ekonomija == Redak 48: * Tri pribaltičke države nisu pripadale nijednoj postsovjetskoj organizaciji, već su umjesto toga tražile i postigle članstvo u [[Europska unija\|Europskoj uniji]] i [[NATO]]-u (samo su njihovi elektroenergetski i željeznički sustavi ostali blisko povezani s bivšim sovjetskim organizacijama). Jedini primjer njihova sudjelovanja u nekoj sovjetskoj organizaciji je nedavno članstvo u [[Zajednica demokratskog izbora\|Zajednici demokratskog izbora]]. * [[Turkmenistan]] osim svog članstva u [[Organizacija za ekonomsku suradnju\|Organizaciji za ekonomsku suradnju]] i promatračkog statusa u [[Zajednica Nezavisnih Država\|ZND]]-u (povukao se kao puni član [[2005.]]) nije tražio bližu integraciju ni u jednoj zapadnoj ili postsovjetskoj organizaciji. * Ukrajina, Moldova, Gruzija i Azerbajdžan sudjeluju u [[Zajednica Nezavisnih Država\|ZND]]-u, ali osim toga (poput pribaltičkih država) većinom ne sudjeluju u regionalnim organizacijama koji upliću Rusiju: takve organizacije su [[GUAM]] i Zajednica demokratskog izbora. Redak 83: ==== Euroazijska ekonomska zajednica ==== '''[[Euroazijska ekonomska zajednica\|Euroazijsku ekonomsku zajednicu]]''' (EURASEC) osnovale su [[Rusija]], [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]] i [[Tadžikistan]]. Izrasla je iz Carinske unije ZND-a. [[Ukrajina]] i [[Moldova]] imaju status promatrača u zajednici, dok je Ukrajina izrazila želju da ne postane punopravna država članica. Budući da su zajedničke granice s ostatkom zajednice preduvjet potpunog članstva, Moldova je spriječena od njegova traženja. [[Uzbekistan]] je zatražio članstvo u rujnu 2005. [http://en.rian.ru/russia/20051110/42053167.html] kada je započeo proces spajanja [[Srednjoazijska organizacija za suradnju\|CACO]]-a i Euroazijske ekonomske zajednice. Punopravnim članom postao je [[25. siječnja]] [[2006.]]. [[Datoteka:CACO_Map.png\|200px\|desno\|mini\|Srednjoazijska organizacija za suradnju: Redak 91: ==== Srednjoazijska organizacija za suradnju ==== '''[[Srednjoazijska organizacija za suradnju]]''' (CACO) prvi je put pokrenuta [[1991.]]. godine od pet srednjoazijskih država kao '''Srednjoazijska zajednica'''. Kasnije se Turkmenistan zbog vlastite politike izolacije povukao iz sudjelovanja u svim regionalnim forumima. Tadžikistan se pridružio 1998, dok se Rusija pridružila (sada preimenovanom) CACO-u [[2004.]]. Pri kraju [[2005.]]. između država članica je odlučeno da će se Uzbekistan pridružiti [[Euroazijska ekonomska zajednica\|Euroazijskoj ekonomskoj zajednici]], te da će se obje organizacije ujediniti u jednu. Redak 97: ==== Savez Rusije i Bjelorusije ==== '''[[Savez Rusije i Bjelorusije]]''' izvorno je formiran [[2. travnja]] [[1996.]]. pod imenom "Zajednica Rusije i Bjelorusije" prije nego što je učvršćen [[3. travnja]] [[1997.]]. Pokrenuo ga je bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]]. Na papiru Savez Rusije i Bjelorusije teži daljnjoj integraciji iza okvira same suradnje, uključujući uvođenje [[ruski rubalj\|rublja]] kao zajedničke valute. Redak 109: ==== Organizacija za ekonomsku suradnju ==== '''[[Organizacija za ekonomsku suradnju\|Organizaciju za ekonomsku suradnju]]''' izvorno su osnovali [[Turska]], [[Iran]] i [[Pakistan]] 1985., ali [[1992.]]. organizacija je proširena na Afganistan i šest prvenstveno muslimanskih republika bivšeg SSSR-a: [[Azerbajdžan]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]]. ==== Zajednica demokratskog izbora ====

Postsovjetske države: razlika između inačica