Inačica od 21. listopada 2020. u 19:06 uredi Mark7747 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 13.477 edits uklanjanje izmjene 5649781 suradnika 83.180.73.105 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 27. ožujka 2021. u 11:25 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.178 edits m ispravak godina Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 1: {{dodaj infookvir\|infookvir monarh}} '''Ljudevit I. Pobožni'''<ref>[[Rudolf Horvat]]: Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.) [http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Ljudevit_Posavski]</ref> (Ludovik, Ludvig) ([[778.]]. - [[20. lipnja]] [[840.]].), [[Franačka\|franački]] car i kralj od [[814.]] - [[840.]]. godine, kralj Akvitanije [[781.]] - [[814.]]. == Kralj Akvitanije == [[Datoteka:Charlemagne et Louis le Pieux.jpg\|mini\|300px\|Karl Veliki i Ljudevit]] Već kada je imao samo 3 godine njegov otac '''[[Karlo Veliki]]''' ga proglašava kraljem [[Akvitanija\|Akvitanije]] koja je u to doba franački granični teritorij prema arapskoj državi na [[Pirenejski poluotok\|Pirenejskom poluotoku]]. Prvo aktivno sudjelovanje Ljudevita u tamošnjim događajima događa se nakon pada [[Barcelona\|Barcelone]] [[797.]]. godine poslije čega on počinje vršiti vojne pripreme za povratak ovoga grada. U dvogodišnjoj ekspediciji on uspijeva povratiti Barcelonu [[801.]]. godine nakon čega se u Akvitaniju vraća mir kratkotrajno prekidan samo zahtjevima '''[[Karlo Veliki\|Karla Velikog]]''' za povremenim vojnim ekspedicijama u [[Italija\|Italiju]] protiv Beneventa i [[Bizant]]a. Kako je bio samo treći legalni sin nikada se nije očekivalo njegovo nasljeđivanje carske krune ali nakon smrti njegove braće Pipina [[810.]]. godine i Karla sljedeće godine, Ljudevit je postao prijestolonasljednik. == Car == Protivno franačkim običajima pošto je bio jedini preživjeli sin Karla Velikog nije došlo do podjele države nego on u trenutku očeve smrti [[28. siječnja]] [[814.]]. godine naslijeđuje cjelokupnu državu s izuzetkom Italije gdje je zavisni kralj [[Bernard od Italije\|Bernard]], sin Pipina. U času kad je naslijedio svog oca, Ljudevit je imao 36 godina. Bio je obrazovaniji od Karla, ali nije imao ni njegove energije ni jasnoće pogleda, ni snage predviđanja i samostalnosti, pa je često donosio prenagljene ili proturječne odluke ili je djelovao pod utjecajem snažnih ličnosti, naročito žena i svećenstva. Redak 16: Svoju želju da provede moralizaciju uprave i društva u svojoj državi Ljudevit je nastojao ostvariti uz pomoć Crkve. Svoga najprisnijeg savjetnika opata Benedikta Anijanskog doveo je u jedan samostan u blizini [[Aachen\|Aachena]] i omogućio mu da postane najutjecajnija osoba u franačkoj državi. Finalni događaj koji oduvijek religioznog Ljudevita gura gotovo u ludost je njegovo izdajničko pogubljenje Bernarda, kralja Italije. Od trenutka njegove smrti ovaj car osjeća duboko kajanje koje se ubrzo pretvara u fanatičnost kada mu umire žena. Tu smrt on uzima kao Božju kaznu za počinjeni grijeh i od tada Ljudevitov način vladanja zemljom dobiva gotovo samostanski karakter. Brojna darivanja Crkvi obogatila su crkvene redove i svećenstvo. U isto vrijeme svećenstvu je nametnuta stroža disciplina. Ali za razliku od Karla Velikog koji je bio revni širitelj [[Kršćanstvo\|kršćanstva]] i zaštitnik Crkve, ali koji je koji je Crkvu pa i samoga [[Papa\|papu]] držao u strogoj pokornosti, Ljudevitova je vladavina zapala u ovisnost o svećenstvu. Papa [[Paskal I.]] dobio je od Ljudevita ne samo potvrdu svih dotadašnjih prava rimske Crkve, nego i potpuno izuzeće [[Rim]]a ispod jurisdikcije carske vlasti, čime je bilo onemogućeno svako sudjelovanje cara pri izboru i potvrđivanju pape. Usprkos tim uspjesima u vlastitoj emancipaciji, papinstvo ipak nije željelo oslabiti carsku vlast jer je trebalo odanog i snažnog zaštitnika. Da se to i javno pokaže, godine [[817.]]. je na inicijativu svećenstva donesen poseban ukaz ''Ordinatio imperii''kojim je iz Ljudevitova naslova izbačen naslov "kralj Franaka i Langobarda", a zadržan samo carski naslov Imperator Augustus. == Lotar == Neograničen utjecaj Crkve izazvao je duboko nezadovoljstvo među pristalicama postupaka Karla Velikog koji je bio zaštitnik Crkve, ali nije kao Ljudevit postao ovisan o njoj. Ta je skupina isposlovala da najstariji carev sin [[Lotar, car Svetog Rimskog Carstva\|Lotar]] bude poslan u Italiju da sredi ondje stanje. Lotar je u Italiji izvršio mnoge personalne promjene i ojačao organe franačke upravne vlasti. Ali najvažnije je bilo ponovno obnavljanje carske vlasti nad Rimom. Godine [[824.]]. Lotar je objavio t.zv. [[Constitutio Romana]], po kojoj je papa doduše imao pravo imenovati ljude na položaje u svojoj državi, ali je zato morao dobiti carevo odobrenje. I sam novoizabrani papa morao je preko stalnoga careva predstavnika u Rimu prilikom nastupanja na dužnost položiti caru zakletvu vjernosti. Time je papinstvo opet palo u ovisnost o carskoj vlasti. Lotarov uspjeh oduševio je pristalice jake carske vlasti pa su nagovorili Ljudevita da još za života uzdigne Lotara na carsko dostojanstvo i učini ga svojim suvladarom godine [[825.]]. == Ratovi == Jedan od najvećih vojnih pothvata u doba Ljudevitove vladavine bio je gušenje pobune kneza Posavske Hrvatske [[Ljudevit Posavski\|Ljudevita]] koju je on godine [[818.]]. podigao zbog nasilja [[Franci\|Franaka]]. Pobuna je ugušena tek [[822.]]. Gotovo istovremeno s ovim ratom narodi koji žive na granicama franačkog carstva primjećuju da to više nije država '''[[Karlo Veliki\|Karla Velikog]]''' nego neuporedivo oslabljena politička tvorevina. Narodi i države koje se s tom situacijom više ili manje uspješno okorištuju su kneževina Benevento, [[Danci]], Bretonci i [[Lužički Srbi]]. == Rasulo == U međuvremenu u državi je sazrijevala teška kriza oko podjele teritorija i vlasti u državi među Ljudevitovim sinovima kako je to bio franački običaj. Još [[823.]]. Ljudevitu se iz drugog braka rodio sin [[Karlo II., kralj Francuske\|Karlo]]. Pod pritiskom njegove majke Ljudevit je [[829.]]. iz Lotareva teritorija izdvojio Alemaniju, Elzas, Reciju i dio [[Burgundija\|Burgundije]] i namijenio ih kao baštinu Karlu. Protiv te odluke stariji su Ljudevitovi sinovi [[830.]]. izvršili vojni udar kojim su prisilili oca da poništi odluku iz 829. Otad je stvarnu vlast imao Lotar, a Ljudevit je živio gotovo kao zarobljenik, okružen redovnicima koji su imali zadatak da ga nagovore da abdicira i stupi u samostan. Ali dotad složni Ljudevitovi stariji sinovi sukobili su se zbog Lotarova prvenstva, pa su [[Pipin I. Akvitanski\|Pipin Akvitanski]] i Ludvig Njemački omogučili ocu da se vrati na vlast. odmah zatim godine [[831.]]. Ljudevit je treći put podijelio državu. Pipinov i Ludvigov dio povećani su, Karlu su ostavljena područja koja mu je otac dao 829., a Lotar je dobio samo Italiju. Ostvareni savez brzo se međutim razbio jer su si braća nastojala međusobno oteti teritorije. Omrznuvši Karla, Pipin i Ludvig prešli su na Lotarovu stranu. Uz pomoć pape Ljudevit je [[833.]]. svrgnut te je izvršena četvrta podjela države kojom je Karlo ostao bez ičega, a Lotaru je priznat carski naslov. No vrlo loše Lotarovo postupanje prema ocu izazvalo je nezadovoljstvo Ludviga Njemačkog čija je vojska potisnula Lotara u Italiji i [[835.]]. vratila Ljudevita na vlast. Tada je država i peti put podijeljena. Znatno povećanje Karlovih teritorija izazvalo je sporove s Ludvigom Njemačkim što je [[838.]]. dovelo do šeste podjele države, a nakon smrti Pipina Akvitanskog iste godine i do sedme. Pred svoju smrt Ljudevit je došao do uvjerenja da će samo Lotar moći braniti interese njegova najdražeg sina Karla. Stoga je [[839.]]. država podijeljena između Lotara i Karla, dok je Ludvig Njemački zaobiđen. On se zato pobunio protiv oca, ali je Ljudevit Pobožni usred novih nemira [[20. lipnja]] [[840.]]. umro. == Podjela države == Nakon njegove smrti izbio je građanski rat između njegovih sinova zbog nasljedstva. Rat je završen [[Verdunski ugovor\|Verdunskim sporazumom]] godine [[843.]]. kojim je država podijeljena tako da je najmlađi '''[[Karlo II., kralj Francuske\|Karlo II.]]''' dobio današnju [[Francuska\|Francusku]], '''[[Lotar, car Svetog Rimskog Carstva\|Lotar]]''' kao najstariji [[Italija\|Italiju]] i carsku krunu, a [[Ludvig Njemački\|Ludvig]] ono što će postati [[Njemačka]]. == Izvori ==

Ludvig I. Pobožni: razlika između inačica