Ali: razlika između inačica

'''Ali''', punim imenom '''Ali bin Abi Talib''' (arap.: علي بن أﺑﻲ طالب),‎ je kod [[suniti|sunita]] poznat kao četvrti od četiri pravedna [[kalif]]a. [[Šijiti]] ga drže prvim imamom i prvim pravim kalifom. Ali je bio [[Muhamed|Muhamedov]] rođak, a kasnije je oženio Muhamedovu kćer Fatimu. Ali je drugi [[muškarac]] koji je prihvatio [[islam]]. Bio je kalif od [[656.]]. do [[661.]]., a šijiti ga drže imamom od [[632.]]. do [[661.]]

Alin otac [[Abu Talib]] je bio šeik značajne grane plemena Kuraiš te Muhamedov ujak. Kada je Muhamed ostao bez roditelja, a kasnije i bez djeda, Abu Talib ga je uzeo sebi. Ali je bio mlađi od Muhameda. Kada je Muhamed po prvi javljao o božjem nadahnuću Ali je imao 10 godina. Ali je vjerovao Muhamedu i počeo je ispovijedati islam. Ali je čvrsto stajao uz Muhameda tijekom kažnjavanja muslimana u Meki. Alija je [[622.]]. stavio na kocku svoj život i spavao je u Muhamedovu krevetu i pretvarao se da je Muhamed da bi sprječio [[atentat|atentatore]] da ubiju Muhameda, a i da bi omogućio Muhamedu bijeg. Kada je Muhamed pobjegao iz Meke Ali je ostao i stavio na kocku je svoj život da bi proveo Muhamedove instrukcije da svim vlasnicima vrati sve ono što su Muhamedu dali da im čuva na sigurnom.

Ali je postao kalif [[656.]]. nakon što je kalif Osman nastradao u pobuni. Ali je posmjenjivao provincijske guvernere, koji su uglavnom bili Osmanovi rođaci. Zamjenio ih je povjerljivim pomoćnicima. Glavni grad je preselio iz Medine u [[Kufa|Kufu]] u [[Irak|Iraku]]. Nanio je poraz sekti Haridžita, čiji su ga članovi 661. i ubili u atentatu u gradu Kufa dok je držao jutarnju molitvu u džamiji. Naslijedio ga je Osmanov rođak Muavija, koji je osnovao dinastiju Omejada.