Antracit: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak br tagova (CheckWiki #2), replaced: </br> → <br/> (4)
m Odlomci, ispr
Redak 3:
''Antracit'' je [[metamorfoza|najmetamorfozniji]] tip ugljena (ali i dalje predstavlja nisku razinu metamorfoze), u kojem je udio ugljika 92.1 % i 98 %. Taj termin se odnosi na one vrste ugljena koji ne daju [[katran]] ili [[ugljikovodik|ugljikovodikove]] pare kada su zagrijani ispod njihove točke zapaljenja. Antracit je teško zapaljiv i gori kratkim, plavim plamenom bez dima.
Antracit je kategoriziran u standardni stupanj koji je korišten uglavnom u energetici, viši stupanj (HG) i najviši stupanj (UGH), koji imaju glavnu upotrebu u metalurgijskom sektoru.
Antracit broji otprilike 1% globalnih rezervi ugljena, i nalazi se samo u nekoliko zemalja diljem svijeta. U Kini se odvija najveća proizvodnja; ostali proizvođači su Rusija, Ukrajina, Južna Korea, Vijetnam , UK, AustraliaAustralija i SAD. Sveukupna proizvodnja 2010. godine bila je 670 milijuna tona. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nema ležišta antracita, pa se uvozi za potrebe [[industrija|industrije]].
 
==Terminologija==
Redak 10:
==Svojstva==
Antracit je izgledom sličan mineraliziranom lignitu i ponekad se koristi za imitaciju istog.[?]
Antracit za razliku od [[Kameni ugljen|crnog ugljena]] ima povećanu tvrdoću i [[specifična gustoća|specifičnu gustoću]] (1506 kg/m<sup>3</sup>)<ref name=ro>["http://www.csgnetwork.com/specificgravmattable.html"|Specific Gravity Of General Materials Table]</ref>, tamno sive je boje s djelomično metaliziranim odsjajem po površini. Odlikuje se izuzetno visokim udjelom vezanog ugljika i niskim udjelom vlage (<15%). Nema mekih i nitastih zareza i ne prlja prste pri trljanju. Antracit se smatra za prijelazni stadij između crnog ugljena i [[grafit|grafita]], a nastaje gotovo potpunom eliminacijom isparljivih primjesa koje nalazimo u crnom ugljenu.<br/>
 
Kalorična vrijednost antracita je 32,5 - 34 MJ/kg <ref name=kalv>["http://www.engineeringtoolbox.com/fuels-higher-calorific-values-d_169.html"|Fuels - Higher Calorific Values]</ref> iskopanog iznad vlažne nemineralne baze. Od 1980. godine ostatci antracita, ili rudarski otpad se koristi u proizvodnji električne energije u termoelektranama ([[parna turbina|parne turbine]]).<br/>
Poznata nalazišta su uglavnom u područjima s izraženom orogenom aktivnošću u doba srednjeg i kasnog paleozoika (450 - 250 milijuna godina) pri formiranju Panageae. Danas su to područja starih gorskih nabiranja - Appalachian, uz pripadajuće im aluvijalno ledenjačke nanose. Antracit nastaje procesom transformacije (antracitacija) crnog ugljena gotovo potpunom eliminacijom isparljivih primjesa koje se u njemu nalaze ispod područja [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]], dok crni ugljen nalazimo pod područjima [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Primjerice komprimirani slojevi antracita koji su iskopavani u dubokim ugljenokopima metamorfnom gorju Appalachian, u ugljenarskoj regiji u sjeveroistočnoj Pennsylvaniji, naslanjali su se na slojeve crnog ugljena iskopavane u rudnicima sedimentne Allegheny zaravni koja se proteže od juga države New York do sjeveroistoka Kentuckyja vjerno prateći obrise sjevernih obronaka gorja Appalachian. Sličnog su postanka i regije antracita u [[Wales|južnom Walesu]] i ograničeni su na područje zapadno od Swansea i Llanella, dok središnji i istočni predjeli proizvode isključivo lignit, [[koks]] i ugljen za domaćinstvo.<br/>
 
Poznata nalazišta su uglavnom u područjima s izraženom orogenom aktivnošću u doba srednjeg i kasnog paleozoika (450 - 250 milijuna godina) pri formiranju Panageae. Danas su to područja starih gorskih nabiranja - Appalachian, uz pripadajuće im aluvijalno ledenjačke nanose. Antracit nastaje procesom transformacije (antracitacija) crnog ugljena gotovo potpunom eliminacijom isparljivih primjesa koje se u njemu nalaze ispod područja [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]], dok crni ugljen nalazimo pod područjima [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Primjerice komprimirani slojevi antracita koji su iskopavani u dubokim ugljenokopima metamorfnom gorju Appalachian, u ugljenarskoj regiji u sjeveroistočnoj Pennsylvaniji, naslanjali su se na slojeve crnog ugljena iskopavane u rudnicima sedimentne Allegheny zaravni koja se proteže od juga države New York do sjeveroistoka Kentuckyja vjerno prateći obrise sjevernih obronaka gorja Appalachian. Sličnog su postanka i regije antracita u [[Wales|južnom Walesu]] i ograničeni su na područje zapadno od Swansea i Llanella, dok središnji i istočni predjeli proizvode isključivo lignit, [[koks]] i ugljen za domaćinstvo.<br/>
 
Strukturalno, antracit pokazuje promjene pri nastanku sekundarnih rasjednih ravnina i pukotina što smanjuje uočljivost originalnih sedimentacijskih slojeva. Ima povećamnu toplinsku provodljivost naspram običnog ugljena, što je lako primjetno ako toplim rukama držimo komad antracita koji je hladan na dodir dok sličan komad crnog ugljena je iste temperature kao i ruke. Kemijski sastav tipičnog antracita dan je u članku o [[ugljen|ugljenu]].