Razlika između inačica stranice »Strmendolac«

Dodano 15 bajtova ,  prije 1 mjesec
sređ
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor
(sređ)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
Bogato prirodnom pitkom vodom. Pored 18 izvora kroz naselje teče mnoštvo potoka koji se spajaju u Krolin potok.
 
Na području naselja nalazi se mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša, jednnajedna od većih na području Strmendoca, promjera je oko 4,5 metra.
 
U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.
== Povijest ==
{{Stilska dorada}}
Strmendolac je bio naseljen u Ilirskom dobu. Dokazi toga su razne gradine i spomenici. Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađenipronađen razni nakitinakit. Ono što najviše začuđuje arheologe su dvometarski križevi čiji je razlog podizanja nepoznat.
Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. godine.
 
Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio sa lijeve strane rijeke Cetine. PozarevačkimPožarevačkim mirom sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen.
 
1732. godine postao dio novoosnovane župe Ugljane i župne crkve tijekom reorganizacije. U to doba Napoleonskog upravljanja Ilirskim pokrajinama napravljen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac. Put je dobio naziv "misečki put". Put je služio prenošenju mrtvaca na mjesno groblje na Ugljanima i uvelike je skratio dotada zaobilazni put. Put je izgubio na važnosti zbog izgradnje groblja u Strmendolcu 1968. godine. Obnovljen je uz pomoć povratnika iz Njemačke. i time opet dobio na važnosti. Sada je to traktorski put kojim se koriste mještani.
 
Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine a 225 stanovnika u 1910. godine.
Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon Cetinke koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.
 
Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selu je bilo vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo [[Čaporice]]. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.{{nedostaje izvor}}
 
U Strmendocu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.
==Znamenitosti==
 
* Crkva sv. Nikole, biskupa u Strmendocu izgrađena je 1767. a obnovljena 1906. godine. To je kamena presvođena građevina s apsidom i zvonikom na preslicu za jedno zvono. Crkva je obnovljena 2000. godinekadagodine kada je promijenjen krov, nanovo ožbukana i obojana, stavljen mramorni pod, dvoja drvena vrata, napravljen novi kor sa spiralnim stepenicama, stavljeno grijanje na struju. Crkva se počela graditi odlaskom Turaka. Postojala je i starija crkva, također crkva sv. Nikole koja je srušena dolaskom Turaka.
 
* Gradina iz Ilirskog doba u Crvenom Klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
* Romanički dvometarski križevi nalaze se na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
 
* [[Stećak | Stećci]] i grebi (15.st-17.st.). Kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis - Stolac,tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku. Također na tom području su bili turska haračenja zbog čega isto ima stećaka.
 
* Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika sa malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim "riga". Do dna bunara postoje stepenice. Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije. Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini. Oko njega se nalaze kamenice za vodu.