Viktor Rosenzweig: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitn.
Redak 25:
Viktor Rosenzweig je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[agronom]] i politički djelatnik [[Židov| židovskog]] porijekla. <ref>{{Citiranje weba|url=https://zbl.lzmk.hr/?p=1863|title=ROSENZWEIG, Viktor - Židovski biografski leksikon,|author=|date=|work=|language=|publisher= Leksikografski Zavod "Miroslava Krleže"|accessdate=2021-04-11}}</ref>
== Životopis ==
Pjesnik Viktor Rosenzweig rođen je u [[Ruma| Rumi]], godine [[1914]]. a ubijen je u [[Zagreb| Zagrebu]] [[9. srpnja]] [[1941]]. na [[Spomen-park Dotrščina|Dotršćini]], nakon što je bio zatvoren u sabirnom logoru Kerestinec <ref>{{Citiranje weba|url=https://sites.google.com/site/zagrebsebori/kerestinec|title=Portal - Zagreb se bori: Kerestinec|author= Josip Debeljak|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=2021-04-11}}</ref>
Nakon završene osnovne školuškole u [[Ruma| Rumi]] te gimnazije u [[Novi Sad| Novom Sadu]], započinje studij prava u Beogradu, ali se zbog političke aktivnosti seli se u Zagreb gdje pohađa i završava studij agronomije na [[Šumarski fakultet u Zagrebu|Šumarskom fakultetu u Zagrebu]].
 
Član [[SKOJ]]-a postao je još u gimnaziji, a posebno je bio aktivan među lijevo usmjerenim studentima na sveučilištu. AkivniAktivni je član KPJ od [[1934]]. do [[1935]]. kada biva uhapšen i osuđen na šest mjeseci zatvora. Osim politički djeluje i javno u društvima »"Svjetlost«" te ""Kulturno udruženje studenata pacifista".
 
Iz pritvora u Banovini Hrvatskoj u travnju [[1941]]. izručen je vlastima [[NDH]] te je strijeljan na Dotršćini s poznatom grupom lijevih intelektualaca i političkih djelatnika: [[Zvonimir Richtmann]], [[Ivo Kuhn]], [[Božidar Adžija]], [[Otokar Keršovani]], [[Ivan Krndelj]] i dr.).
Ista sudbina je zadesila i njegove roditelje (Margitu i Josipa Rosenzweiga)<ref>{{Citiranje weba|url=https://core.ac.uk/download/pdf/322623873.pdf|title=Nestanak najdražih|author= Ivan Ninić (nećak Viktora Rosenzweiga)|date=2007.|work="Mi smo preživjeli"|language=|publisher=Jevrejski istorijski muzej Saveza jevrejskih opština Srbije|accessdate=2021-04-11}}</ref>, ali su mu supruga, Bosiljka Rosenzweig rođ. Pasini (Zadar, [[1. rujna]] [[1915.]] - Zagreb, [[15. svibnja]] [[1989]].) i kći Margita Jagodić (Zagreb, [[22. veljače]] [[1939]].-[[18. veljače]] [[1971]].) preživjele rat. <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.geni.com/people/Bosiljka-Rosenzweig/6000000040196176890|title=Rosenzweig, Bosiljka|author=|date=|work=|language=|publisher= Gene Portal|accessdate=2021-04-11}}</ref>
 
Kao što njegova smrt nadilazi značenje osobne tragedije, tako i u njegovoj poeziji odzvanja glas epohe, nagovještaja rata, borbe i stradanja.
 
Već kao student objavljivao je tekstove i pjesme u beogradskim, zagrebačkim i novosadskim časopisima: ''Glas omladine'', ''Časopis živih'', ''Vojvođanski zbornik'', ''Letopis Matice srpske''.
 
Jedina njegova zbirka pjesama, [[Naš život]], objavljena pod pseudonimom Vitomir Jovanović u zagrebačkoj nakladi »"Orbis«", zaslužila je da bude oteta zaboravu i ponovno predstavljena današnjoj publici: godine [[2001]]. na tradicionalnom židovskom skupu ''[[Bejahad]] '' u [[Supetar|Supetru]] na [[Brač|Braču]] predstavljena je grafička mapa "Naš život" hrvatskog židovskog umjetnika i dizajnera [[Alfred Pal| Alfreda Pala]] s pjesmama Viktora Rosenzweiga, a kasnije objavljena u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.makabijada.com/izvestaj/susretBrac.htm|title=Susret na Braču|author= Ana Smolo|date=2000.|work=|language=|publisher=Portal "Makabijada"|accessdate=2021-04-11}}</ref> Neke njegove pjesme objavljene su nakon [[Drugi svjetski rat| Drugog svjetskog rata]] u zbirci revolucionara-književnika »Reči i dela«.
 
== Djela ==
Redak 63:
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}