Inačica od 31. ožujka 2021. u 14:56 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Poveznice: brisanje suvišnog zakomentiranog teksta Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 16. travnja 2021. u 12:55 uredi ukloni ovu izmjenu 83.181.226.76 (razgovor) Popravljeno Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 7: [[datoteka:0307 Osmosis.jpg\|mini\|desno\|250px\|Difuzija se ne zbiva samo između kemijskih tvari koje se dodiruju, nego također između tvari koje su odijeljene nekom pregradom, odnosno [[membrana\|membranom]]. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se [[osmoza]].]] '''Difuzija''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''diffusio'': širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos [[Kemijska tvar\|kemijskih tvari]] u [[plin]]ovima, [[kapljevina]]ma i [[Krutine\|čvrstim tvarima]]. Nastaje zbog razlike u [[koncentracija]]ma koje se spontanim [[toplina\|toplinskim]] [[gibanje]]m [[čestica]] izjednačuju. Za razliku od plinova i ~~kapljevina~~tekućina, gdje toplinsko gibanje čestica ([[molekula]], [[ion]]a, [[Koloidni sustav\|koloidnih čestica]]) uzrokuje međusobno miješanje dviju ili više tvari, u čvrstim tvarima [[atom]]i i ioni difuzijom mijenjaju mjesta u [[Kristalna rešetka\|kristalnoj rešetki]]. Difuzija je najbrža u plinovima, sporija u kapljevinama, a najsporija u čvrstim tvarima. [[Brzina]] difuzije neke tvari u danom smjeru proporcionalna je njezinu koncentracijskom gradijentu (1. Fickov zakon difuzije), a općenito se povećava s porastom temperature (jer se čestice gibaju brže) i smanjuje s porastom [[gustoća\|gustoće]]. Kapljevine različitih [[Relativna atomska masa\|molekularnih masa]] koje se međusobno mogu miješati (na primjer [[voda]] i [[Alkoholi\|alkohol]]) difundirat će jedna u drugu. Ioni ili molekule čvrstih tvari otopljenih u [[Otapalo\|otapalu]] (na primjer [[Soli\|sol]] ili [[Šećeri\|šećer]] u vodi) difundirat će dok se ne postigne njihova jednolika koncentracija u [[Otopine\|otopini]]. Dva [[metal]]a u dodiru pokazuju malu ali jasnu težnju međusobne difuzije. Difuzija je moguća i kroz polupropusnu [[membrana\|membranu]], na primjer pri [[osmoza\|osmozi]] i [[Dijaliza\|dijalizi]]. Difuzija je vrlo važna za odvijanje mnogih bioloških (osmoza) i [[Kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]]. Brzina kemijske reakcije često je određena brzinom difuzije reagirajućih čestica, posebno u reakcijama čvrstih tvari. Na difuziji se temelje i mnoge [[Tehnologija\|tehnološke operacije]], proizvodnja [[Elektronička komponenta\|elektroničkih elemenata]] u mikroelektronici i [[poluvodič]]koj tehnici, promjenom svojstava površinskih slojeva u [[metalurgija\|metalurgiji]], djelovanje difuzijskih [[Vakuumska sisaljka\|vakuumskih sisaljki]] i drugo.<ref>'''difuzija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15048] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Bitno je napomenuti da je difuzija miješanje kemijskih tvari bez ikakvog vanjskog utjecaja. Ta se [[pojava]] zbiva uslijed gibanja molekula, koje zbog svoje brzine prodiru u susjedne tvari. Na primjer ako u [[Epruveta\|epruvetu]] ulijemo otopinu [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat\|modre galice CuSO<sub>4</sub>]], a iznad nje nalijemo vodu, te epruvetu pustimo neko vrijeme na miru, vidjet ćemo da će otopina modre galice, i ako je teža od vode, prodirati u vodu. U tehnici se difuzija iskorišćuje za odjeljivanje plinova različitih molekularnih masa, a isto tako i za dobivanje [[izotop]]a. Plinovi vrše difuziju, to jest difundiraju u krute tvari, pa se ta difuzija naziva [[adsorpcija]]. Difuzija plinova u tekućine naziva se [[Apsorpcija (razdvojba)\|apsorpcija]]. Apsorpcija se primjenjuje za postizavanje [[vakuum]]a u [[Elektronska cijev\|elektronskim cijevima]]. [[Pokus]]i su pokazali da je količina apsorbiranog plina u tekućini to veća što je veći [[tlak]] iznad tekućine i što je niža [[temperatura]] tekućine.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Difuzija: razlika između inačica