Savudrijska vala: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 38:
== Granica između Slovenije i Hrvatske ==
Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] i proglašavanja neovisnosti Slovenije i Hrvatske te međunarodnog priznavanja tih država u njihovim republičkim granicama područje Savudrijske vale uz još neke kopnene granične crte postaje dijelom graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.
<br> Slovenija tijekom godina [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] koristi izrazito nepovoljnu pregovaračku poziciju Hrvatske za ostvarivanje teritorijalnog pripajanja kako kopnenih spornih graničnih područja tako i prostor Savudrijske vale i vezanog područja rijeke Dragonje.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/slovenci-jos-1991-sami-iscrtali-granicu-po-sredini-zaljeva-onako-kako-to-trazi-hrvatska-1134813 Večernji list – Članak o slovenskom kartografskom rješenju iz 1991. godine]</ref> Iskorištavanje vremena i pozicije od strane Slovenije dok je Hrvatska u oružanom sukubu u 1/3 svog teritorija potvrđuje postavljene teze o jednostranoj nelegalnoj promjeni hrvatsko slovenske granice i omogućava sagledavanje problema koji su pridonijeli statusu u pregovaračkoj poziciji Hrvatske u graničnom sporu sa Slovenijom.<ref name="pomorskodobro.com">[http://www.pomorskodobro.com/gost-tatjana-tomaic.html Mr.sc. Tatjana Tomaić/Mirela Altić Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji]</ref>
Line 50 ⟶ 52:
Dolaskom Hrvatske pred ulazak u EU, Slovenija iskorištava poziciju svojeg statusa članice i blokira pregovore o ulasku Hrvatske. Uslijed toga i dugotrajnosti procesa u kojem nije došlo do dogovora, Hrvatska pristaje uz zajednički dogovor na arbitražno rješenje međunarodnog suda. <br> Premda je stajalište ostalih članica unije bilo drugačije, u Slovenskoj pregovaračkoj poziciji to je bio izvanredan potez.<ref name="dnevnik.hr">[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/savudrijska-vala-nije-uvijek-bila-slovenska.html Matevž Krivic slovenski ustavni sudac o temi Savudrijske vale]</ref>
U tekst ugovora o arbitraži Slovenija je formulirala svoje stajalište riječima:
{{citat|Republika Slovenija se zauzima za očuvanje cjelovitosti Piranskog zaljeva pod njezinim suverenitetom i jurisdikcijom i za izlaz na otvoreno more na temelju dopuštenih kriterija međunarodnog prava te uvažavanja specifične situacije Republike Slovenije. |sporni tekst}}
Daljnom provedbom procesa na vidjelo dolazi nekoliko važnih činjenica, što kroz slovensku sudsku praksu u vidu ustavnog sudca Matevža Krivića, koji je ustanovljavao pravnu slijednost o graničnom području te za Savudrijsku valu ustanovio da kao povijesni slijednik na tom području interesa Slovenija kao pravni međunarodni učesnik u slučaju razgraničenja nikada nije postojala.<ref name="dnevnik.hr"/><br> Također na vidjelo izlaze i karte međunarodnog karaktera koje ne idu u korist Slovenskim težnjama.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/451425/pomorske-karte-iz-splita-potvrdile-strahove-susjeda-savudrijska-vala-nije-slovenska-ideja-o-kontroli-piranskog-zaljeva-pada-im-u-vodu Slobodna Dalmacija – Članak o pomorskim kartama]</ref>
Redak 71:
===Prekid arbitražnog procesa===
[[4. veljače]] [[2013.]] godine u jeku inteziviranja arbitražnog procesa dolazi do političko pravnog skandala u kojem je Vlada Slovenije uslijed odluka donesenih u parlamentu utječe na rad Arbitražnog suda.
<br> Sve do [[22. srpnja]] [[2015.]] godine kada se putem medija, najprije u Srbiji pa potom i u Hrvatskoj, objavljuju tonske zapise i dijelove razgovora [[Jernej Sekolc|Jerneja Sekolca]], člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija te zastupnice Slovenije pred Arbitražnim sudom [[Simone Drenik]]. Čiji razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom.
<ref>[http://www.mvep.hr/files/file/dokumenti/arbitraza/hr/150820-excerpts-from-recordings-between-dr-sekolec-and-mr-drenik-14082015.pdf Razgovor J. Sekolc i S. Drenik]</ref>
<ref>[http://www.newsweek.rs/region/53276-njuzvik-ekskluzivno-otkriva-poslusajte-audio-zapis-kako-slovneci-preotimaju-hrvatima-piranski-zaliv-video.html Razgovor J. Sekolc i S. Drenik Newsweek]</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/nagradjeni_autori/ekskluzivno-donosimo-razgovor-arbitra-i-slovenske-strane-poslusajte-snimke-1015908 Razgovor J. Sekolc i S. Drenik Večernji list]</ref> [[23. srpnja]] [[2015.]] godine Jernej Sekolc podnosi ostavku u Arbitražnom odboru o čemu se Arbitražni sud i očituje. Simone Drenik također daje ostavku kao posljedicu skandala. Dan nakon toga [[Vesna Pusić]] ministrica vanjskih poslova u tom trenutku traži obustavu arbitražnog postupka te o tome putem ministarske note obavještava i predsjednika Europske komisije [[Jean Claude Juncker|Jean-Claudea Junckera]].<ref>[http://www.mvep.hr/files/file/dokumenti/arbitraza/hr/150820-letter-from-fm-pusic-to-mr-timmermans-24072015.pdf (eng.) Pismo ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić]</ref> <br>
Nakon izrazito aktivnog razdoblja u odlukama samog Arbitražnog suda, nekoliko ostavki dužnosnika, nesporazuma oko arbitražnog procesa, pozivanja na Bečke konvencije u slučaju jednostranih raskida arbitražnih međunarodnih procesa, krajem 2016. godine je jasno iz riječi ministra vanjskih poslova [[Davor Ivo Stier|Davora Ive Stiera]] da je arbitražni proces kao takav u oskvrnutom obliku
== Izvori ==
|