Trebinja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m →‎Povijest: pravopis
Redak 30:
Na području Trebimlje se razvilo rimsko naselje čiji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i stambenih zgrada, a Ivica Puljić i Ante Škegro na Trebinju smještaju rimski municipij [[Diluntum]] (koji drugi povjesničari uglavnom smještaju u [[Stolac (BiH)|Stolac]]) među ostalim i na temelju pronađene nagrobne [[Stela|stele]] dekuriona Aplija Publija Plasa (''Aplius Publius Plasius decuriones municipii Dilunti'') iz II. stoljeća, pronađene na predjelu Gruda. U prilog toj pretpostavci ide i podatak da je na predjelu Zadrijenje očuvana kamena grobnica u kojoj su pronađena tri primjerka novca i ploča s natpisom ''Diluntum'' te grob podtegulama na Rasovića-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antičke keramike i zidova po gomilama složenim od obrađenoga kamena.<ref name="Vidović"/>{{is|103}}
 
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Trebimlja je tvorila zasebnu seosku općinu unutar srednjovjekovne [[Popovo (župa)|župe Popovo]] i smatra se najstarijom katoličkom župom [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. U povijesnim se izvorima spominje 1283. u dokumentu u kojemu su navedeni svjedoci Bogdan s Trebinje, Nepočilić, Hranilo Desiradić, podrijetlom s Tribinje, danas žitelj Dubrovnika (''Bogdanus de Trebigna Nepocilich, Cranilus Desiradich qui fuit de Trebigna et nunc moratur Ragusii''). Po predaji selo je nastalo 1241. ili 1242. nakon što su se stanovnici [[Trebinje|Trebinja]] pod vodstvom kraljice Trebije nakon tatarskoga pustošenja preselili na zapad (predaju zabilježio biskup [[Anselmo Katić]]). Povijesna je činjenica da je kroz Trebinju prolazio karavanski put koji je iz [[Slano]]ga i Popova vodio prema Bosni. Za vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]], područje župe se našlo na dubrovačko-osmanlijskoj granici. Prolazak [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željezničke pruge Gabela – Zelenika]] omogućio je napredak cijelog područja, a u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] Trebimlja nije bila na udaru četničkih razaranja i kasnijih partizanskih upada zbogzato togašto jer jesu pruga i objekti na njoj bilabili pod posebnom zaštitom. Većina od 223 stradala župljana život su izgubili na križnim putovima. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trebimlja je bila okupirana od 1. listopada 1991. do 30. svibnja 1992. Od 1998. mjesto se nalazi u sastavu općine Ravno.<ref name="Vidović"/>{{is|104-106}}
 
== Stanovništvo ==