Razlika između inačica stranice »Franačka«

Dodano 8 bajtova ,  prije 3 mjeseca
m
pravopis
m (uklonjena promjena suradnika 89.201.184.29 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 141.138.47.98)
Oznaka: brzo uklanjanje
m (pravopis)
==Osnivanje==
 
Rimski car [[Julijan Apostat]] ponovno je osnovao brodske veze na [[Rajna|Rajni]] pod konrolom Franaka tijekom [[355.]]-[[358.]] i opet smirio Franke. [[Rim]] je dodijelio Francima veliki dio Galske [[Belgija|Belgije]] ([[Gallia Belgica]]). Od toga trenutka Franci su postali federati [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Dozvoljeno im je naseljavanje na području carstva uz određene savezničke obveze prema carstvu. To područje gdje su se najprije naselili odgovara današnjoj [[Flandrija|Flandriji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] južno od [[Rajna|Rajne]]. Nizozemski jezik koji tu danas postoji je direktan nasljednik franačkog jezika. Tako su Franci postali prvi germanski narod kojemu je dopušteno da se stalno naseli na rimskom tlu.
 
Od toga područja Franci su se počeli širiti i na kraju su zauzimali većinu rimske Galije sjeverno od doline [[Loire]] i istočno od [[Vizigoti|Vizigotske]] [[Akvitanija|Akvitanije]]. Franci su u početku branili granice Rimskog Carstva kao saveznici. Tako su se tijekom velike invazije [[Istočni Germani|istočnogermanskih plemena]] [[406.]] koji su prešli [[Rajna|Rajnu]], borili protiv napadača koji su prešli Rajnu čiji je saveznik bio [[Ostrogoti|Ostrogot]] [[Teodorik Veliki]]. Glavna invazija barbarskih napada je prošla ipak ispod doline Loire. U području [[Pariz]]a rimska vlast je postojala sve do [[486.]], čak desetljeće nakon pada [[car]]a u [[Ravenna|Ravenni]], zahvaljujući savezništvu s Francima.
[[Datoteka:Carolingian Empire map 1895.jpg|mini|desno|300px|Karta Karolinškog Carstva]]
 
Vladavina ranih franačkih vladara [[Faramond]]a (419.-427.) i [[Klodije|Klodija]] ([[427.]]-[[447.]]) više su mit nego činjenica i njihova povezanost s Merovinzima je upitna. Grgur spominje Klodija kao prvog kralja koji je započeo osvajanje Galije zauzevši ''Camaracum'' ([[Cambrai]]) i proširio franačke granice južno od [[Somme]] (za to je vjerojatno trebalo vremena). Sidonije kaže da je [[Flavije Aecije]] iznenadio Franke i otjerao ih nazad (vjerojatno [[431.]]). To vrijeme biva početak situacije koja će trajati stoljećima - Franci će postati vladari nad brojnim [[Galo-Rimljani|Galo-Rimljanima]]. [[451.]] [[Flavije Aecije]] je pozvao svoje germanske saveznike da se rimsko tlo obrani od [[Huni|Huna]] i [[Atila|Atile]]. Odazvali su se [[Salijski Franci]], dok su se [[Ripuarski Franci]] borili na obje starne jer je dio njih živio izvan carstva. Merovej je vjerojatno bio sin Klodija, a naslijedio ga je [[Hilderik I.]] čiji je grob pronađen [[1653.]] i u njemu prsten koji ga potvrđuje kao kralja Franaka.
 
Merovinzi su bili prilično lijeni te zapravo i nisu vladali. Pravi vladar je u biti bio ''zapovjednik palače'' ([[majordom]]). On je bio vladar koji se bavio [[kraljevstvo]]m. Merovinzi su kraljevi samo po imenu, koji su uživali biti kraljevi, samo ne biti odgovorni. U pravilu, majordomi su vodili Franke u [[rat]]. Merovinzi su bili korumpirani te su propali pa je došla nova [[dinastija]].
67.484

uređivanja