Franačka: razlika između inačica

Rimski car [[Julijan Apostat]] ponovno je osnovao brodske veze na [[Rajna|Rajni]] pod konrolom Franaka tijekom [[355.]]- – [[358.]] i opet smirio Franke. [[Rim]] je dodijelio Francima veliki dio Galske [[Belgija|Belgije]] ([[Gallia Belgica]]). Od toga trenutka Franci su postali federati [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Dozvoljeno im je naseljavanje na području carstva uz određene savezničke obveze prema carstvu. To područje gdje su se najprije naselili odgovara današnjoj [[Flandrija|Flandriji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] južno od [[Rajna|Rajne]]. Nizozemski jezik koji tu danas postoji je direktan nasljednik franačkog jezika. Tako su Franci postali prvi germanski narod kojemu je dopušteno da se stalno naseli na rimskom tlu.

Vladavina ranih franačkih vladara [[Faramond]]a (419.-427.) i [[Klodije|Klodija]] ([[427.]]- – [[447.]]) više su mit nego činjenica i njihova povezanost s Merovinzima je upitna. Grgur spominje Klodija kao prvog kralja koji je započeo osvajanje Galije zauzevši ''Camaracum'' ([[Cambrai]]) i proširio franačke granice južno od [[Somme]] (za to je vjerojatno trebalo vremena). Sidonije kaže da je [[Flavije Aecije]] iznenadio Franke i otjerao ih nazad (vjerojatno [[431.]]). To vrijeme biva početak situacije koja će trajati stoljećima - Franci će postati vladari nad brojnim [[Galo-Rimljani|Galo-Rimljanima]]. [[451.]] [[Flavije Aecije]] je pozvao svoje germanske saveznike da se rimsko tlo obrani od [[Huni|Huna]] i [[Atila|Atile]]. Odazvali su se [[Salijski Franci]], dok su se [[Ripuarski Franci]] borili na obje starne jer je dio njih živio izvan carstva. Merovej je vjerojatno bio sin Klodija, a naslijedio ga je [[Hilderik I.]] čiji je grob pronađen [[1653.]] i u njemu prsten koji ga potvrđuje kao kralja Franaka.