Službeni predsjednici društva bili su [[Veliki knez Konstantin Nikolajevič od Rusije]] od [[1845.]]-[[1892|92]]. i [[Veliki knez Nikola Mihajlovič od Rusije]] od [[1892.]]- – [[1917.]], ali u stvarnosti društvo su vodili dopredsjednici: [[Fjodor Litke]] ([[1845.]]-[[1850|50]]., [[1855.]]-[[1857|57]].), grof [[Mihail Muravjov]] ([[1850.]]-[[1857|57]].), [[Pjotr Semjonov-Tjan-Šanski]] ([[1873.]]- – [[1914.]]) i [[Juli Šokalski]] ([[1914.]]-[[1931|31]].).
[[Datoteka:Rgolibrary.jpg|mini|275px|Knjižnica Ruskog geografskog društva [[1916.]] godine.]]
Redak 30:
===[[SSSR|Sveunijsko]] geografsko društvo===
Društvo je promijenilo naziv u Državno geografsko društvo [[1926.]], a zatim u Geografsko društvo SSSR-a [[1938.]] godine. Nakon Šokalskog njegovi predsjednici bili su [[genetičar]] [[Nikolaj Vavilov]] ([[1931.]]-[[1940|40]].), [[zoolog]] [[Lev Berg]] ([[1940.]]- – [[1950.]]), [[parazitolog]] [[Evgenij Pavlovski]] ([[1952.]]-[[1964|64]].), [[glaciolog]] [[Stanislav Kalesnik]] ([[1964.]]-[[1977|77]].), [[polarni istraživač]] [[Aleksej Trešnikov]] ([[1977.]]-[[1991|91]].). Društvo je do sad sazvalo brojne kongrese i dodijelilo četiri vrste medalja nazvanih po Litkeu, Semjonovu, Prževalskom i [[Semen Dežnev|Semenu Dežnevu]]. Do [[1970.]] objavilo je više od 2,000 svezaka geografske literature, uključujući godišnjak ''Zapiski'' (od [[1846.]]) i ''Izvestija'' (od [[1865.]]). Originalnom nazivu vratilo se nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[1991.]] godine. Glavni uredi društva nalaze se u [[Sankt-Peterburg]]u.
