Razlika između inačica stranice »Posidonija«

Dodano 18 bajtova ,  prije 6 mjeseci
m
Sitnice
m
m (Sitnice)
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Posidonija''
| slika = Posidonia 2 Alberto Romeo.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Posidonia Oceanica
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Alismatales]]
| familia = [[Posidoniaceae]]
| genus = ''[[Porost|Posidonia]]''
| species = ''P. oceanica''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Posidonia oceanica''
| dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Delile</small>
| karta_raspon = Posidonia_oceanica_range.PNG
}}
 
'''Posidonija''' (oceanski porost, ''[[Latinski jezik|lat.]] ''Posidonia oceanica'') je biljka iz skupine morskih cvjetnica,. a poznatijaPoznatija je pod nazivima morska trava ili voga, aliiako nije predstavnica [[Vogovke|vogovki]], nego je nekada bila klasiiificiranaklasificirana u porodicu ''[[Zosteraceae]]''. Dobila je ime po grčkom bogu mora [[Posejdon|Posejdonu]].
== Opis ==
Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]], [[list]] i [[cvijet]]. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane [[mattes]]. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan [[maslina|maslini]], koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na tlomorsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment iili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama [[Sredozemlje|Sredozemlja]].
 
Osjetljiva je na pojačano taloženje, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti [[more|mora]].
Sedimentna dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora oko jadranskih otoka; od 5 do oko 40 m dubine.
 
Posidonija je [[endem]] Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste.
== Livade posidonije ==
Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika.
 
U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva se nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.
 
Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.