Posidonija: razlika između inačica

| boja = lightgreen

| naziv = ''Posidonija''

| slika_opis = Posidonia Oceanica

| regnum = [[Plantae]]

| genus = ''[[Porost|Posidonia]]''

| species = ''P. oceanica''

| dvoimeno = ''Posidonia oceanica''

| dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Delile</small>

| karta_raspon = Posidonia_oceanica_range.PNG

'''Posidonija''' (oceanski porost, ''[[Latinski jezik|lat.]] ''Posidonia oceanica'') je biljka iz skupine morskih cvjetnica,. a poznatijaPoznatija je pod nazivima morska trava ili voga, aliiako nije predstavnica [[Vogovke|vogovki]], nego je nekada bila klasiiificiranaklasificirana u porodicu ''[[Zosteraceae]]''. Dobila je ime po grčkom bogu mora [[Posejdon|Posejdonu]].

Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]], [[list]] i [[cvijet]]. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane „[[mattes]]“. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan [[maslina|maslini]], koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na tlomorsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment iili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama [[Sredozemlje|Sredozemlja]].

Posidonija je [[endem]] Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste.

U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva se nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.