Posidonija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Sitnice |
Dodan status zaštite, podnaslov ugroženost |
||
Redak 5:
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Posidonia Oceanica
| status = LC
| status_bilj = <ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.iucnredlist.org/en|title=IUCN Red List of Threatened Species: Posidonia oceanica|work=IUCN Red List of Threatened Species|accessdate=2021-04-22}}</ref>
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
Line 20 ⟶ 21:
'''Posidonija''' (oceanski porost, [[Latinski jezik|lat.]] ''Posidonia oceanica'') je biljka iz skupine morskih cvjetnica. Poznatija je pod nazivima morska trava ili voga iako nije predstavnica [[Vogovke|vogovki]], nego je nekada bila klasificirana u porodicu ''[[Zosteraceae]]''. Dobila je ime po grčkom bogu mora [[Posejdon|Posejdonu]].
== Opis ==
Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]], [[list]] i [[cvijet]]. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korijenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane [[mattes]]. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan [[maslina|maslini]] koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na morsko dno i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment ili zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke. Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korijeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama [[Sredozemlje|Sredozemlja]].
Line 35 ⟶ 37:
Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.
== Ugroženost i zaštita ==
Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih.▼
▲Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih. Procjene pokazuju da se površina koju pokrivaju livade posidonije smanjila za 5% između 1910. i 1965. godine te da je do danas taj postotak narastao na 34%.<ref name=":0" />
Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonom o zaštiti prirode]], dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Line 56 ⟶ 60:
* http://www.dzzp.hr/novosti/k/natura-2000-vrste-srpanj-posidonija-ili-oceanski-porost-posidonia-oceanica-1223.html
<small>[[Slika:Cro semicolon plain.svg|30px]] '''Napomena:''' Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica [http://www.mppi.hr/ Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture]. </small
[[Kategorija:Porost]]
| |||