Arapsko-bizantski ratovi: razlika između inačica

 

== Bizantska rekonkvista ==

U 10. st. Bizant je započeo veliku ofenzivu na istoku (na zapadu su već srušili Emirat Bari 876.) u kojoj se najviše istakla Makedonska dinastija. Za vladavine [[Roman II.|Romana II.]] (959. - 963.), Nikefor II. Foka (963. - 969.) i Ivan Cimiska (969. - 975.). Prvo je, tada general [[Ivan Cimisko]] zauzeo Samosatu u sjevernoj Mezopotamiji (959.), [[Nikefor Foka]] (tada također general) 961. Kretu rušeći [[Kretski emirat]]. Kada je postao car Nikefor je Foka 963. osvojio Cliciju s Tarzom te je probio granicu koja je na tom području postojala oko 3 stoljeća. Nikefor je 965. osvojio Cipar, a 969. kada su došla pojačanja i Antiohiju koju su Arapi oteli caru Herakliju 638. Tek nekoliko tjedana nakon pada Antiohije Nikefor je ubijen po naređenju svoje supruge carice Teofano. Na prijestolje je došao Ivan Cimisko koji je odbio Svjatoslavovu invaziju Bugarske te osvojio istočni dio te zemlje.

Na zapadu odbijaju prihvatiti bizantsku vlast. Pod vodstvom Samujla osnivaju Samujlovo carstvo. Car je na istoku osvojio Tir, Cezareju, Sidon, Biblos probivši se do Svete zemlje Palestine. Umro je 975. čini se od tifusa. Nakon njega carska kruna pripala je Baziliju II. (976. - 1025.) koji je nakon teških borbi 1018. urušio Samujlo carstvo. Udovica Samujlova nasljednika (koji je umro 1014.) Ivana Vladislava se odrekla prava na Carstvo.