Gliese 581: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Naziv ''Gliese 581'' odnosi se na kataloški broj iz istraživanja iz 1957. godine ''Gliese Katalog obližnjih zvijezda'' od 965 zvijezda koji se nalaze unutar 20 [[Parsek|parcesa]] [[Zemlja|Zemlje]] . Ostala imena ove zvijezde uključuju ''BD-07 ° 4003'' ( [[Bonnski pregled|BD katalog]], prva poznata publikacija) i ''HO Librae'' ( varijabilna oznaka zvijezda ). Nema pojedinačno ime kao što je ''[[Sirius]]'' ili ''[[ Procyon |Prokion]]''. Zvijezda je [[crveni patuljak]] [[Spektralni razred|spektralnog tipa]] M3V koji se nalazi 20,4 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]] udaljen od [[Zemlja|Zemlje]]. Nalazi se oko dva stupnja sjeverno od Beta Vage, najsjajnije zvijezde u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vaga]]. Procjenjuje se da je njena masa otprilike trećina [[Sunce|Sunca]], a ona je 89. najbliži poznati [[Zvjezdani sustav|zvjezdani sustav.]]
 
Patuljasta zvijezda M klase, poput Gliese 581, ima mnogo manju masu od Sunca, zbog čega jezgra zvijezde spaja vodik sa znatno nižom brzinom. Iz prividne veličine i udaljenosti astronomi su procijenili efektivnu temperaturu od 3200 K i vizualnu [[Luminoznost|svjetlinu]] od 0,2% temperature Sunca. <ref name="Sel3">{{Citiranje časopisa|author=Udry|first=S|title=The HARPS search for southern extra-solar planets XI: Super-Earths (5 and 8 M<sub>⊕</sub>) in a 3-planet system|url=http://obswww.unige.ch/~udry/udry_preprint.pdf|date=2007|journal=[[Astronomy and Astrophysics Letters]]|volume=469|issue=3|pages=L43–L47}}</ref> Međutim, crveni patuljak kao što je Gliese 581 zrači prvenstveno u [[Infracrveno zračenje|bliskom infracrvenom]], s vršnom emisijom na valnoj duljini od oko 830 nm (procijenjeno korištenjem [[Wienov zakon pomaka|Wienovog zakona o pomaku]], koji pretpostavlja da zvijezda zrači kao [[crno tijelo]] ), pa će takva procjena biti podcjenjivačka zvijezda je posve blistava. Za usporedbu, vršna emisija Sunca je otprilike 530 nm, u sredini vidljivog dijela spektra. Kad se uzme u obzir zračenje kroz cijeli spektar (ne samo onaj dio koji ljudi mogu vidjeti), nešto što se naziva bolometrijska korekcija, ova zvijezda ima [[Apsolutna magnituda|bolometrijsku svjetlinu]] 1,3% Sunčeve ukupne svjetline. Planet bi se trebao nalaziti mnogo bliže ovoj zvijezdi da bi mogla dobiti energiju uporedivuusporedivu sa [[Zemlja|Zemljom]]. Područje prostora oko zvijezde gdje bi planet primao otprilike istu energiju kao i Zemlja, ponekad se naziva i „ [[Nastanjiva zona|Zlatokosina zona]] “, ili, što je još prozatičnije, naseljivim zonama. Opseg takve zone nije fiksan i vrlo je specifičan za svaki [[planetarni sustav]]. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Selsis|first=F.|title=Habitable planets around the star Gl 581?|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00182743|date=2007|journal=[[Astronomy and Astrophysics]]|volume=476|issue=3|pages=1373–1387}}</ref> Gliese 581 je vrlo stara zvijezda. Njena lagana rotacija čini je vrlo neaktivnom, što je čini pogodnijim od većine crvenih patuljaka zbog posjedovanja planeta. <ref>{{Citiranje weba|url=http://hpf.psu.edu/2014/07/03/gliese-581/|title=Gliese 581 and the Stellar Activity Problem|date=3 July 2014|publisher=}}</ref>
 
Gliese 581 klasificirana je kao [[Promjenljiva zvijezda|varijabilna zvijezda]] tipa BY Draconis, a dobila je oznaku varijabilne zvijezde HO Librae. Ovo je zvijezda koja pokazuje varijabilnost zbog prisutnosti zvijezdanih mrlja u kombinaciji s rotacijom zvijezde. Međutim, izmjerena varijabilnost je blizu granice pogreške i, ako je stvarna, najvjerojatnije je dugoročna varijabilnost. Njena svjetlina je stabilna do 1%. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragomir|first=D.|title=A Search for Transits of GJ 581e and Characterization of the Host Star Variability Using MOST Space Telescope Photometry|date=2012|journal=[[The Astrophysical Journal]]|volume=759|issue=1|pages=2f}}</ref> Gliese 581 emitira rendgenske zrake. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Schmitt|first=J. H. M. M|title=The X-Ray View of the Low-Mass Stars in the Solar Neighborhood|date=1995|journal=[[Astrophysical Journal]]|volume=450|issue=9|pages=392–400}}</ref>