Ramenonošci: razlika između inačica

Za razliku od školjki čije ljušture imaju lijevu i desnu polovicu, ljuštura ramenonožaca se, prema građi tijela, dijeli na gornju i donju, odnosno leđnu i trbušnu, pri čemu je trbušni dio ljušture uglavnom veći. Trbušni dio ljušture na vrhu je [[kljun]]asto zavijen. Kroz taj zavoj izlazi [[mišić]]no stopalo kojim se životinja drži za podlogu ([[sjedilački organizam]]). Na suprotnoj, usnoj strani, imaju dvije tako zvane "kosturne ručice" (dva zavojita "ramena", po čemu su dobili ime). Obje su prekrivene sitnim trepetljikama, kojima stvara strujanje vode u kojoj je hrana i [[kisik]] prema [[usta|usnom]] otvoru.

 

 

Danas ovo koljeno ima 396 [[vrsta]]<ref>[http://paleopolis.rediris.es/brachiopoda_database/list.html Brachiopoda Database]</ref> koje sve žive samo u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pa tako i u [[Jadran]]u, kao živi fosili koji su ostali nepromijenjeni 400 milijuna godina. Neke od vrsta su Tethyrhynchia mediterranea, Argyrotheca cistellula i Megerlia truncata koje pretežito nalazimo u morskim špiljama i prolazima.<ref>[http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100316/dzzp201003161354460.pdf] | Morska staništa - Državni zavod za zaštitu prirode</ref> U ranijim geološkim razdobljima to je bilo vrstama vrlo brojno koljeno. Danas veličina njihove ljušture ne prelazi 5&nbsp;cm, no među fosilnim vrstama ima ih i do 30&nbsp;cm. Najčešći su na dubinama između 10 i 50 metara, ali mnoge vrste su dubokomorske.