Oslobođenje Cetingrada: razlika između inačica

| zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px|]] bosanski beglerbeg Hadži Salih-paša,<br>dizdar-aga Ali-beg Beširević,<br>Jusuf-aga Beširević,<br>Muhamed-aga Beširević,<br>Hasan-aga Beširević - Pećigradski[[Pećigrad]]ski

'''Oslobođenje Cetingrada''', jednomjesečna vojna operacija [[Habsburška Monarhija|habsburške vojske]] protiv [[Tursko Carstvo|turskih]] postrojbi u utvrdi [[Cetin|Cetingrad]] i njenoj široj okolici, kojom je utvrda vraćena u sastav [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske]]. Operacija je počela 22. lipnja 1790. godine, a habsburške trupe, u sklopu kojih je bio znatan udjel hrvatskih postrojbi, zauzele su povijesno i strateški važnu utvrdu 20. srpnja iste godine<ref>rž, [https://narod.hr/kultura/20-srpnja-1790-osloboden-saborni-grad-hrvata-povijesni-cetingrad ''Cetingrad oslobođen od Turaka 20. srpnja 1790.''], Narod.hr, 20. srpnja 2015., pristupljeno 3. kolovoza 2019.</ref>. Turci su taj utvrđeni burg [[Cetinski sabor|izbornog sabora Kraljevine Hrvatske]] održanog na prijelazu 1526/1527. godine napadali u više navrata tijekom 16. stoljeća. Nekoliko puta je prelazio iz jednih u druge ruke, te bio rušen, paljen i popravljan. Iz turskih ruku otimali su ga u par navrata njegovi vlasnici [[FrankapaniFrankopani]]. Neko vrijeme je bio i napušten, jer je bio jako oštećen i praktički neupotrebljiv. Pod turskom upravom duže vrijeme se nalazio od 1584. godine, zatim bio ponovno nekoliko puta mjesto oružanog sukoba, pa opet pod osmanskom kontrolom od 1670. godine. Konačno je 1790. godine oslobođen i ponovno pripojen [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]].

[[Cetin]]grad, mjesto izbornog sabora Kraljevine Hrvatske, na kojem je austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I. Habsburški]] izabran za [[Kraljevina Hrvatska|hrvatskoga]] kralja, bio je na udaru osmanske ekspanzije ubrzo nakon tog za Hrvatsku povijesnog događaja. Turci su ga prvi put nakratko osvojili 1536. godine, ali je ubrzo vraćen pod kontrolu starih vlasnika [[Frankapani|FrankapanaFrankopana]]. Poslije je više puta bio zauziman i vraćen, opsjedan i paljen, rušen i obnavljan. Kao mjesto zasjedanja sabora hrvatskog plemstva, imao je i psihološki i strateški značaj. Njegovim osvajanjem Turci su prodirali sve dublje na zapad i sve više prijetili da ostatke ostataka ([[Latinski jezik|lat.]] "reliquiae reliquiarum")<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52389 reliquiae reliquiarum], enciklopedija.hr, pristupljeno 3. kolovoza 2019.</ref> nekadašnjeg neovisnog Hrvatskog Kraljevstva presijeku na pola, to jest da južni dio države odvoje od sjevernog.