Inačica od 14. svibnja 2021. u 19:10 uredi Popunac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 376 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. svibnja 2021. u 16:21 uredi ukloni ovu izmjenu Popunac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 376 edits Dopuna Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Josip Bedeković - Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi (1752).jpg\|240px\|desno\|mini\|[[Sveta Jelena (Međimurje)\|Svetojelenski]] pavlin [[Josip Bedeković Komorski\|Josip Bedeković]] u svojoj knjizi "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi" iz 1752. godine piše da je upravo [[Štrigova]] u [[Međimurje\|Međimurju]] antički Stridon, poznat kao rodno mjesto [[Sveti Jeronim\|sv. Jeronima]]]] '''Stridon''', antičko naselje u kojem je, prema njegovu vlastitom zapisu, rođen sv. [[Jeronim Stridonski]]. '''Stridon''' je bilo naselje na granici [[Rimsko Carstvo\|rimskih]] [[Rimska provincija\|provincija]] Liburnije (prema Ptolemejevoj V. karti Europe) i [[Panonija\|Panonije]]. Rodni je grad [[Sveti Jeronim\|sv. Jeronima]]. Pobliža lokacija mjesta nije ni do danas utvrđena. Sv. Jeronim u svojem je djelu ''De viris illustribus sive cathalogus de scriptoribus ecclesiasticis'' 392. godine napisao da je rođen od oca Euzebija u gradu Stridonu, koji su razorili [[Goti]], gdje graniče [[Dalmacija]] i [[Panonija]] (''Hieronymus patre Eusebio natus oppido Stridonis, quod a Gothis eversum, Dalamtiae quondam et Pannoniae confinium fuit''). Etnolog S. Nakićenović u svojoj nedovršenoj knjizi "Kninska krajina" iz 1926. godine piše da se Stridon nalazio u kninskom kraju, blizu sela Strmica koje i danas administrativno pripada Gradu Kninu.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref> Papa [[Nikola V.]] objavio je 10. studenoga 1447. [[bula\|bulu]] ''Gloriosus Deus in sanctis suis'' ("Bog slavan u svecima svojim") za rodno mjesto sv. Jeronima u [[Štrigova\|Štrigovi]] u [[Međimurje\|Međimurju]], što je tada bila [[Zagrebačka biskupija]], a danas je [[Varaždinska biskupija]]. Tiskani prijepis te bule objavio je 1718. isusovac [[Mihael Bombardi]], a 1752. pavlin [[Josip Bedeković]]. Tom je bulom crkva u Štrigovi posvećena sv. Jeronimu postala hodočasničko mjesto te je Štrigova od [[Katolička crkva\|Katoličke crkve]] službeno priznato mjesto Jeronimova rođenja.<ref>Matija Berljak (2019). ''Bula pape Nikole V. za crkvu rodnoga mjesta svetoga Jeronima u Štrigovi''. Zagreb: s. l.</ref> Štrigovi kao rodnomu mjestu sv. Jeronima posvetio je [[Josip Bedeković]] obimno djelo ''Natale solum magni Ecclesiae doctoris sancti Hieronymi'' ("Rodna gruda [[crkveni naučitelj\|crkvenoga naučitelja]] sv. Jeronima"), na [[latinski jezik\|latinskom jeziku]], objavljeno 1752. godine, temeljeno na buli Nikole V. i drugim povijesnim spisima. Godine 2017. objavljen je potpuni prijevod na [[hrvatski jezik]].<ref>Josip Bedeković (2017). ''Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju''. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. (Prijevod Marka Rašića.)</ref> Kasnije su se pojavile mnoge i raznolike kalkulacije o drugim mogućim lokalitetima Stridona na području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, potaknute važnošću sv. Jeronima za Crkvu i željom da se pojedinomu lokalitetu pribavi ugled njegova rodnoga mjesta. [[Kategorija:Rimski gradovi na tlu Hrvatske]]

Stridon: razlika između inačica