Nacionalni park Lovćen: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 109.228.75.19 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1:
{{izvor}}
[[Datoteka:Lovcen-008-p1010045.jpg|mini|260px|Štirovnik, najviši vrh Lovćena]]
[[Datoteka:Lovcen-024-p1010064.jpg|mini|260px|Njegošev mauzolej na Jezerskom vrhu]]
[[Datoteka:Vrata Njegoševe kapele u Baru.jpg|mini|346x346px|Завјетна Његошева Капела на Језерском Врху]]
'''[[Nacionalni park]] [[Lovćen]]''' se nalazi u jugoistočnom dijelu Europe, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Nacionalni park obuhvaća središnji i najviši dio lovćenskog masiva, površine 6220 hektara. Proglašen je nacionalnim parkom [[1952.]] godine.
'''Национални Парк Ловћен се налази у југоисточном дијелу Европе, у Црној Гори'''. Национални парк обухвата средњи и највиши дио Ловћенског масива, површине 6220 хектара. Проглашен је националним парком 1952. године.
 
Smješten u jugozapadnom dijelu Crne Gore, uzdiže se s ruba [[Jadransko more|jadranskog]] bazena, zatvarajući tako duge i vijugave bokeljske zaljeve, čineći zaleđe pomorskom gradu [[Kotor]]u.
Смјештен је у југозапданом дијелу Црне Горе,уздиже се са руба Јадранског мора,затварајући тако дуге и вијугаве Бокешке заливе, чинећи залеђе поморском граду Котору.
 
Na relativno uskom prostoru sreću se brojni i raznovrsni oblici reljefa, naglašeni u središnjem dijelu planine, gdje se Lovćen najviše izdigao Stirovnikom i Jezerskim vrhom. Padine planine su kamenite, s brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtačama, dajući krajolicima poseban izgled.
На релативно уском простору срећу се бројни и разноврсни облици рељефа,наглашени у средишњем дијелу планине, гдје се Ловћен највише уздигао Штировником и Језерским врхом. Падине планине су камените, са бројним шкрапама, јамама и дубоким вратачама, дајући крајолицима посебан изглед.
 
Nalazeći se na granici dvije sasvim različite prirodne cjeline, mora i kontinenta, Lovćen trpi utjecaje oba klimatska tipa. Poseban spoj životnih uvjeta uzrokovao je razvoj raznovrsnih [[biologija|bioloških]] sustava.
Налазећи се на граници двије сасвим различите природне цијелине, мора и континента, Ловћен трпи утицаје оба климатска типа. Посебан спој животних услова узроковао је развој разноврсних биолошких састава узроковао је развој разноврсних биолошких састава.
 
Na području ovog nacionalnog parka značajnu vrijednost čini kulturno-povijesno nasljeđe. Svojevrstan arhitektonski relikt, vrijedan pažnje, predstavljaju čuvene lovćenske serpentine. Stari put od Kotora vijuga uz Lovćen do [[Njeguš]]a, živopisnog planinskog sela, u kojem se nalaze rodne kuće [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]], znamenitog crnogorskog vladara i pjesnika iz 19. stoljeća i posljednjeg vladara Crne Gore, [[Nikola I. Petrović Njegoš|kralja Nikole I. Petrovića]].
Redak 14:
Lovćenski kraj obiluje brojnim elementima narodnog graditeljstva. Autentične su stare kuće i seoska [[Gumno|gumna]], kao i kolibe u katunima - ljetnjim stočarskim naseobinama. S vidikovca, u neposrednoj blizini, pruža se pogled na [[Bokokotorski zaljev]] i Katunsku nahiju koju je čuveni [[George Bernard Shaw|Bernard Shaw]], kada je ugledao, nazvao Kameno more.
 
== Kontroverzije oko mauzoleja ==
Na Jezerskom vrhu gdje se sad nalazi [[Njegošev mauzolej]] prije toga se nalazila Njegoševa Zavjetna Kapela koju je sam Vladika SPC Petar II Petrović Njegoš Lovćenski Tajnovidac izabrao za vječni počinak, dok je nisu srušili.
 
Najmonumentalniji spomenik nacionalnog parka Lovćen je [[Njegošev mauzolej]], podignut na Jezerskom vrhu, mjestu koje je ovaj istaknuti pjesnik i mislilac još za [[život|života]] izabrao za vječni počinak.
Njegoš je još za života sagradio na Jezerskom vrhu kapelicu u kojoj je i [[pogreb|pokopan]]. Po austrijskoj okupaciji Crne Gore u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], ova je crkva srušena (i Njegoševo tijelo preneseno u [[Cetinjski manastir]]) da bi ponovno bila obnovljena u vrijeme kralja Aleksandra, dvadesetih godina 20. vijeka. Godine [[1970.]] tadašnja [[komunizam|komunistička]] vlast u Crnoj Gori počela je pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja koji je u stilu bečke secesije zamislio [[Ivan Meštrović]]. Meštrović, mada svjetski poznat, nikada nije bio na Lovćenu.
 
Njegoš je još za života sagradio na Jezerskom vrhu kapelicu u kojoj je i [[pogreb|pokopan]]. Po austrijskoj okupaciji Crne Gore u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], ova je crkva srušena (i Njegoševo tijelo preneseno u [[Cetinjski manastir]]) da bi ponovno bila obnovljena u vrijeme kralja Aleksandra, dvadesetih godina 20. vijekastoljeća. Godine [[1970.]] tadašnja [[komunizam|komunistička]] vlast u Crnoj Gori počela je pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja koji je u stilu bečke secesije zamislio [[Ivan Meštrović]]. Meštrović, mada svjetski poznat, nikada nije bio na Lovćenu.
[[SFRJ|Jugoslavenska]] javnost se uzbunila i masovno prosvjedovala protiv kršenja Njegoševe posljednje volje i rušenja skromne zadužbine u korist monumentalne građevine kakvu Njegoš nikada ne bi želio. I samim tim je bačeno prokletstvo na Crnu Goru, jer nije ispunjena Njegoševa poslednja želja i njegov amanet da se sahrani u Zavjetnoj Kapelici na Lovćenu. Dok bivši režim Mila Đukanovića i njegove pristalice zvane komite i montenegrini ne zele da se vrati Kapela na Lovćenu jer oni sebe smatraju ponosnim potomcima Ustaša, Talijana i Komunista. Ali većinski narod Crne Gore tj, Srbi iz Crne Gore su obećali svom duhovnom vođi i Đedu blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko-primorskom g. dr. Amhilofiju Radoviću da će zajedno ove godine vratiti Kapelu na Lovćenu.
 
[[SFRJ|Jugoslavenska]] javnost se uzbunila i masovno prosvjedovala protiv kršenja Njegoševe posljednje volje i rušenja skromne zadužbine u korist monumentalne građevine kakvu Njegoš nikada ne bi želio.
ЗАТО БРАЋО СРБИ САМО ЈАКО!
 
ОВЕ ГОДИНЕ НА ЛОВЋЕНУ, ДА ИСПУНИМО ЂЕДОВ И ЊЕГОШЕВ АМАНЕТ!
 
НЕ ДАМО СВЕТИЊЕ! ꒌ
 
<gallery>