Dioklecijanova palača: razlika između inačica

Najreprezentativnija je bila ona južna, okrenuta prema moru. U donjem dijelu (kojeg je u Dioklecijanovo vrijeme zapljuskivalo more) nalazili su se manji otvori i vrata tzv. ''porta aenea'' ([[Mjedena vrata (Split)|Mjedena vrata]]). Istočna i zapadna fasada su međusobno slične i bez ukrasa, a vrata na njima zovu se ''porta argentea'' ([[Srebrna vrata (Split)|Srebrna vrata]]) i ''porta ferrea'' ([[Željezna vrata (Split)|Željezna vrata]]). Na sjevernoj fasadi bio je glavni ulaz u palaču s dvostrukim vratima s arhitravom - ''porta aurea'' ([[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]]), na kojem je ležao luk s nišama u kojima se se nalazili kipovi (vjerojatno Jupitera i četiri tetrarha). Od dviju glavnih ulica, ''cardo'' je vodio na ''[[peristil]]'', otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev [[mauzolej]] (danas [[katedrala sv. Dujma]]). S desne strane peristila nalazila su se tri hrama. Prvi je [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]ov, a druga dva danas se nazivaju [[Kibela|Kibelinim]] i [[Venera (mitologija)|Venerinim]], iako ti nazivi nisu potvrđeni. U carev stan ulazilo se iz ''protirona'' preko ''vestibula''. Nekadašnji se raspored prostorija može rekonstruirati uz pomoć prizemnih dvorana, koje su jednakog rasporeda.

 

[[Datoteka:Tafel_001a_Spalato_-_Grundriss_vom_Kaiserpalast_-_Robert_Adam_1764_-.jpg|mini|160px|Tlocrt Dioklecijanove palače]]

Palača je u tlocrtu zamišljena kao [[pravokutnik]], ali je prilagođavanje terenu, prilikom gradnje, nametnulo manja odstupanja (istok: 214,97 m, sjever: 174,74 m, jug: 181,65 m). Pročelni zidovi palače u svojim su donjim dijelovima masivni i jednostavni bez otvora, a u gornjim dijelovima rastvorni su velikim lučnim prozorima koji su jednostavni prema kopnu, tj. na zapadnom, sjevernom i istočnom pročelju, a raščlanjeni vijencima, konzolama i polustupovima na južnom pročelju prema moru. Vanjski [[zid]]ovi palače, osim zapadnog, do danas su većim dijelom dobro sačuvani.