Fozgen: razlika između inačica

Fozgen je visoko reaktivan acil-halogenid koji postoji kao bezbojna tekućina na standardnoj temperaturi i tlaku. Njegova temperatura isparavanja je 8,2 °C. Pri sobnoj temperaturi je u plinovitom stanju. Najčešće je skladišten pod tlakom kao tekućina koja brzo isparava u plin prilikom oslobođenja. Fozgen kao plin je teži od zraka. Ne postoje nikakvi znakovi upozorenja koji bi spriječili štetno izlaganje, jedino ima karakterističan miris poput svježe pokošenog sijena. Trovanje je ovisno o nekoliko varijabli uključujući koncentraciju, trajanje i put izloženosti. Smrtonosna koncentracija za 50 % ljudi je približno 300 ppm/min.

2. U drugoj fazi unesrećeni se obično dobro osjeća. Ova, latentna, faza može potrajati od 1 do 24h, ovisno o koncentraciji kojoj je bio izložen.<ref>{{Citiranje časopisa |title=CDC {{!}} Facts About Phosgene |url=https://web.archive.org/web/20030417022453/http://www.bt.cdc.gov/agent/phosgene/basics/facts.asp |date=2003-04-17 |accessdate=2020-11-22}}</ref>

Fozgen je prvi put u laboratoriju sintetizirao kemičar John Davy 1812. godine izloživši mješavinu ugljičnog monoksida i klora sunčevu svjetlu. Plinu je dao ime ''fozgen'' upravo zato što se kemijska reakcija odvila posredstvom svjetla, spajajući grčke riječi, ''phos'' =svjetlo and ''gene''= rođen.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Philosophical transactions of the Royal Society of London. 1812. |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015034564289&view=1up&seq=162 |language=en |accessdate=2020-11-22}}</ref> Postupno je fozgen postao važan u kemijskoj industriji kako je 19. stoljeće napredovalo, poglavito u proizvodnji boja.

Klor je bio prvi [[Kemijsko oružje|bojni otrov]] korišten u [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]]. Njegova zelena boja ga je učinila vidljivim, te su se vojnici u rovovima mogli pripremiti kada bi vidjeli oblak plina. Stoga su Francuzi 1915. počeli koristiti fozgen,<ref>{{Citiranje knjige |title=Before big science : the pursuit of modern chemistry and physics, 1800-1940 |last=Nye, Mary Jo. |dateyear=1999 |url=https://www.worldcat.org/oclc/43679612 |edition=1st Harvard University Press paperback ed |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=0-674-06382-1}}</ref>, jer je bezbojan, a ima blagi miris sijena. Iako je fozgen opasniji od klora, djeluje nešto sporije, pa bi još neko razdoblje žrtve bile u stanju pružati otpor.

Carska japanska vojska je ponekad koristila i fozgen, između ostalih bojnih otrova, u [[Drugi kinesko-japanski rat|drugom kinesko-japanskom ratu]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=Yuki Tanaka |title=POISON GAS the story Japan would like to forget |url=http://dx.doi.org/10.1080/00963402.1988.11456210 |date=Listopad 1988-10. |journal=Bulletin of the Atomic Scientists |volume=44 |issue=8 |pages=10–19 |id=10.1080/00963402.1988.11456210 |accessdate=2020-11-22}}</ref>