Marijan Šunjić (biskup): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Literatura: pravopis |
m →Šunjićev život: pravopis |
||
Redak 13:
== Šunjićev život ==
Fra Marijan Šunjić rođen je u osmanskoj [[Bosna|Bosni]] koncem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Na [[krštenje|krštenju]] je dobio ime Ivo. Kod roditelja je stekao osnove pismenosti, a nastavio je s daljnjim školovanjem (humaniora) kod franjevaca u [[Guča Gora|Gučoj Gori]] i [[Fojnica|Fojnici]]. [[novicijat|Novicijatsku]] je godinu proveo u Fojnici (1813.
Kada se vratio u Bosnu, djelovao je najprije u pastoralnoj službi kao [[kapelan]] u [[Kupres]]u, te [[župnik]] u [[Mokronoge (Tomislavgrad, BiH)|Mokronogama]] (1831.) i u [[Ovčarevo|Ovčarevu]] kraj Travnika (1832.). Osim dušobrižničkog rada obavljao je u Bosni Srebrenoj službu tajnika (1832.), kustosa Provincije (1835.) i [[provincijal]]a (1847.
Osmanske su ga vlasti dvaput zatvarale (1827. i 1834.) jer se borio za prava [[Katoličanstvo|katoličkog]] puka i Provincije. U vrijeme kada je Provincija bila u [[Barišićeva afera|sukobu s biskupom]] [[Rafael Barišić|Rafom Barišićem]] bio je, s više uglednih franjevaca, 1843. osuđen na izgon u [[Italija|Italiju]], ali ta odluka, zbog promijenjenih okolnosti, nije izvršena. Boreći se za prava Provincije u tom dugotrajnom sukobu s biskupom dva je puta išao u [[Rim]] (1834. i 1840.) te u [[Carigrad]] u izaslanstvu s još nekoliko franjevaca (1846.). Godine 1851. obratio se molbom [[Austrougarska|austrijskom]] caru [[Franjo Josip I|Franji Josipu]] da poduzme konkretne korake kako bi se teški položaj katolika i franjevaca u Bosni poboljšao.
|