Narodna radikalna stranka: razlika između inačica

'''Narodna radikalna stranka''' je politička stranka koja je djelovala od [[1881.]] do [[1929.]] godine u Srbiji i Jugoslaviji. Nakon toga u stranci dolazi do raskola. Od [[1952.]] djelovala je u emigraciji. Obično su u javnosti nazivani samo '''Radikalna stanka''' ili "radikali", pa se pod tim imenom spominju i u [[publicistika|publicistici]] i [[historiografija|historiografiji]].

 

Idejne i organizacijske osnove ''Narodne radikalne stranke'' postavili su u drugoj polovici 1870-ih godina studenti socijalisti, pristaše [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]]. Stranka je formalno osnovana u siječnju [[1881.]], kada je u listu ''Samouprava'' osnovan njezin program, koji potpisuje 38 poslanika. Protiv režima kneza (od [[1882.]] kralja) [[Milan II. Obrenović|Milana II. Obrenovića]], stranka promovira ideje liberalne demokracije i socijalizma: parlamentarizam, lokalna samouprava, nezavisno sudstvo, neposredni i progresivni porezi, besplatno školovanje, narodna vojska. Na vanjskopolitičkom planu, zalaže se za stvaranje '''Balkanskog saveza''' u koji bi isprva ušli Srbija, Bugarska i Crna Gora. Ključni stranački vođe su [[Adam Bogosavljević]], koji promovira koncept "seljačke" pojednostavljene građanske demokracije i općinske samouprave, i [[Pera Todorović]], ideolog i tvorac prvog pravog programa stranke. U srpnju [[1882.]] održana je Prva Glavna skupština NRS u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Usvojen je program, a [[Nikola Pašić]] izabran za predsjednika Glavnog odbora.

 

Nakon državnog udara u kojem je ubijen kralj [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar]] [[1903.]] ([[Majski prevrat]], Pašić opstaje kao predsjednik srpske vlade.

 

Narodna radikalna stranka, na čelu sa [[Nikola Pašić|Pašićem]], glavni je oslonac režima [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], usko povezana sa krugovoma oko kraljevskog dvora. Zastupa strogi centralizam države uz srbijansku hegemoniju. Ona obnaša vlast većim dijelom razdoblja [[1918.]] – [[1929.]], zahvaljujući raznolikim pragmatičkim koalicijama.

 

Nakon smrti [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], [[1926.]], za predsjednika Glavnog odbora NRS izabran je [[Aca Stanojević]].

 

Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] [[1929.]], NRS je kao i ostale stranke raspuštena. Dolazi do rascjepa: dio vodstva ulazi u vladu generala [[Petar Živković|Petra Živkovića]] i u "dvorske" stranke ([[Jugoslavenska nacionalna stranka]], te kasnije [[Jugoslavenska radikalna zajednica|Jugoslavenske radikalne zajednice]], koja je nastala [[1935.]].