Milosrđe: razlika između inačica

'''Milosrđe''' ili '''samilost''' slobodan je i dobrovoljan čin opraštanja kazne, nekome tko je dobio [[kazna|kaznu]] ili mu je prijetila. Milosrđe je i dobrovoljna, svojevoljna [[pomoć]] nekome, tko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Milosrđe pokazuje [[osoba]] koja je u boljem položaju od osobe kojoj prijeti kazna ili se našla u [[problem]]ima. Ako je [[čovjek]] nešto dužan učiniti, onda to nije milosrđe. Ono je uvijek dobrovoljno i nenametnuto. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno [[zahvalnost]]i. Milosrđe se može odnositi na oprost [[zatvor]]ske kazne, nekome tko je učinio prekršaj, zatim na humanitarno djelovanje i sl. Milosrđe u [[rat]]u pokazuje se kada se neprijatelj ostavi na [[život]]u, (ako je nenaoružan i sl.).

Smatra se vrlinom u [[kršćanstvo|kršćanstvu]], [[judaizam|judaizmu]], [[islam]]u, [[etika|etici]] i [[viteštvo|viteštvu]]. Tema je [[književnost|književnih djela]], pa se tako spominje u drami "[[Mletački trgovac]]" [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]. Portia traži Shylocka, da pokažemu iskaže milosrđe. Kada on upita zašto bi, ona mu kaže, da je milosrđe dvostruki [[blagoslov]];: blagoslivlja onoga koji pokazuje milosrđe i onoga koji ga prima. Dalje govori kako milosrđem [[kralj]] postiže više, nego strahovladom, jer je milosrđe božanska osobina te onaj tko je milosrdan, postaje [[Bog]]u sličan.

Milosrđe je vrlo česta tema [[Mozart]]ovih opera, pa tako i opere "[[Titovo milosrđe]]". Glavni lik Tit u jednom trenutku kaže: "Nastaviti tu utrku već se odlučila moja vrlina. Vidjećemo,Vidjet ćemo hoće li ustrajnija biti njihova [[izdaja]], ili moje milosrđe. /.../ Neka se objavi u [[Rim]]u da sam još uvijek isti, da sve znam, svima opraštam i sve zaboravljam." <ref>http://www.zarez.hr/196/temabroja2.htm</ref> Tema te Mozartove opere je i naličje milosrđa, kada ono nije posve dobronamjerno, nego ima i lošu stranu. Tit iskazuje milosrđe podanicima, kako bi mu oni zauvijek bili dužni zahvalnost, jer im je oprostio kada nije morao. U suvremenom svijetu, poduzeća daju humanitarnu pomoć, kako bi poboljšala ugled u [[društvo|društvu]] ili skrenula pozornost s propusta i neetičnog poslovanja. Razvijene zemlje konstantno pomažu nerazvijenima (humanitarnom pomoći, [[kredit]]ima, itd.), izbjegavajući time ključno pitanje – svoje sudioništvo u jadnojuzroku situaciji nerazvijenih i suodgovornost za nju. <ref>http://www.zarez.hr/196/temabroja2.htm</ref>

U kršćanstvu postoji pojam Božanskog Milosrđa, pod čime se podrazumijeva da [[Bog]] oprašta [[grijeh]]e, svakome koji se kaje zbog učinjenog zla. Temelj za shvaćanje i očekivanje Božjeg milosrđa je savez. Budući da je utemeljeno u odnosu tj. savezu, milosrđe je trajna vrlina. Milosrđu je bit u stalnosti. [[Sveta Faustina Kowalska|Sv. Faustina Kowalska]] imala je objave o Božjem Milosrđu, koje je opisala u knjizi "Dnevnik Faustine Kowalske". [[Isus]] je nadahnuo sv. Faustinu da [[svijet]]u približi i navijesti Božju [[ljubav]], da izmoli Božje milosrđe za cijeli svijet, između ostaloga po novim oblicima štovanja Božjeg milosrđa preporučenim od Isusa: slika milosrdnog Isusa s potpisom: "Isuse, uzdam se u Tebe", [[Blagdan Božanskog Milosrđa|svetkovina Božjeg milosrđa]] na prvu [[nedjelja|nedjelju]] nakon [[Uskrs]]a, [[krunica]] Božjeg milosrđa, [[molitva]] u [[sat milosrđa]] (15 h) i širenje štovanja Božjeg milosrđa. Glavna poruka je, da Bog ni najvećega grešnika ne može kazniti, ako zazove njegovo milosrđe te će mu u svome beskrajnom i neiscrpivom milosrđu oprostiti. Kršćani vjeruju, da jese Isus iz ljubavi i milosrđa prema ljudima, rodio se kao čovjek i kasnije [[Isus na križu|trpio i umro na križu]], da otkupi ljude od grijeha. On nije bio dužan to učiniti, niti jenije morao, nego je to učinio iz milosrđa.