Meduza (Bernini): razlika između inačica

| visina = oko 50 x 41 x 38 cm

'''''[[Meduza (mitologija)|Meduza]]''''' je [[Mramor|mramorna]] [[skulptura]] istoimenog lika iz [[Grčka mitologija|klasičnog mita]]. Izradio ju je [[Italija|talijanski]] [[kipar]] [[Gian Lorenzo Bernini]]. Precizan datum nastanka nije poznat, ali vjerojatno je izrađena 1640-ih. Prvi je put dokumentirana 1731. godine kada je predstavljena u [[Konzervatorska palača|Palazzo dei Conservatori]] u [[Rim]]u, a sada je dio zbirki [[Kapitolski muzeji|kapitolskih muzeja]]. [[Portret]] se oslanja na [[mit]] o Meduzi, zmijokosoj ženi čiji bi pogled pretvorio promatrača u [[kamen]]. Za razliku od ostalih prikaza Meduze, poput [[Perzej s Meduzinom glavom|Perzeja i Meduze]] [[Benvenuto Cellini|Benevenuta Cellinija]], Berninijeva Meduza nije prikazana kao pobijeđena figura odsječene glave s tijela, već kao živo čudovište. [[Bista]] je [[Konzervacija-restauracija|restaurirana]] 2006. godine.<ref>[http://www.museicapitolini.org/en/museo/restauri/restauro_del_busto_di_medusa_di_gian_lorenzo_bernini] Restoration of the Bust of Medusa by Gian Lorenzo Bernini</ref>

Prema drugoj verziji, ubila ju je Atena jer ju je Meduza bila izazvala na natjecanje u ljepoti. Meduzina glava spominje se i na štitu [[Zeus|Zeusa]] i mnogobrojnih mitskih junaka. Od arhaičnoga doba njezin se lik nalazi na mnoštvu [[Skulptura|kipova]], [[Reljef (umjetnost)|reljefa]], [[Mozaik|mozaika]], na djelima od metala i sl.slično, jer se stavljao na štitove, pročelja hramova, kućno posuđe, zidove u kućama, na novac i drdrugo. Kao motiv prikazivana je i u kasnijim umjetničkim razdobljima, osobito u [[Renesansa|renesansi]].

Suprotno tradicionalnim prikazima Meduze, koji obično predstavljaju samo masku ili odsječenu glavu čudovišta (poput Cellinijevog Perzeja i Meduze), u ovom slučaju Berninijev izbor pada na bistu. Uz to, mlada žena ima savršeno lijepo lice koje nije zastrašujuće niti izobličeno strahom, pronalazeći umjesto toga dodirne točke s [[Meduza Rondanini|Meduzom Rondanini]]. Ipak, potonja je ljepota bez osjećaja, smatra se opasnom, dok Berninijeva Meduza izražava patnju. Ova patnja posljedica je ugriza zmije i činjenice da će se Meduza pretvoriti u čudovište.

Ova patnja posljedica je ugriza zmije i činjenice da će se Meduza pretvoriti u čudovište. Suprotno tome, povjesničar umjetnosti [[Irving Lavin]] primjećuje da nije riječ o fizičkoj boli, već o dubokoj moralnoj patnji: mlada žena izgleda kao plijen gotovo meditativne duhovne muke, kao da se upušta u proces [[Katarza|katarze]]. Za Lavina poprsje je vrsta metaforičnog autoportreta kroz koji kipar pokazuje preobražajnu snagu svoje umjetnosti, stavljene u službu više moralne svrhe. Uzimajući u obzir sličnosti između poprsja Meduze i [[Costanza Bonarelli|Costanze Bonarelli]], Lavin vjeruje da su to dva djela koja se nadopunjuju. Isti stručnjak u skulpturi vidi dvostruko značenje jer je sama Meduza žrtva okamenjenja koje je čudovište nanijelo ljudima.<ref>Irving Lavin, ''Bernini’s Bust of the Medusa: An Awful Pun''. U '''Visible Spirit: The Art of Gianlorenzo Bernini, Volume I''', str. 789</ref>