Thomsonov model atoma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 78.2.60.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747
Oznaka: brzo uklanjanje
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8
Redak 1:
[[Datoteka:Plum pudding atom.svg|mini|desno|250px|Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. ]]
 
'''Thomsonov model atoma''' ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model [[atom]]a, a učinio ga je [[Joseph John Thomson]] 1903. godine.<ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230175058/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm |date=30. prosinca 2011. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>
 
Početkom 20. stoljeća [[Znanost|znanstvenici]] su spoznali da iz atoma potiču [[elektron]]i, [[alfa-čestica|alfa-čestice]], pa i [[svjetlost]] ili [[foton]]i, pa se došlo do uvjerenja da atomi imaju složenu građu. Otuda je došla misao da je potrebno da se izgled građe atoma prikaže slikovito ili da se postavi model atoma.
Redak 10:
Thomsonov model atoma je bio na snazi sve dok na snazi sve dok [[Ernest Rutherford]], zajedno s [[Hans Geiger|Hansom Geigerom]] i Ernestom Marsdenom, nije izveo [[pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] 1909. i postavio teoriju za [[Rutherfordovo raspršenje]], na osnovu kojeg je dokazano postojanje [[Atomska jezgra|atomske jezgre]]. Pošto je Rutheford izračunao da je [[polumjer]] atomske jezgre oko 10 000 puta manji od polumjera atoma, on je zaključio da atomi nisu loptice s ravnomjernom [[gustoća|gustoćom]], već da imaju izuzetno veliku šupljikavu građu.<ref> Joseph A. Angelo: "Nuclear Technology", publisher=Greenwood Publishing, 2004.</ref><ref> Akhlesh Lakhtakia: "Models and Modelers of Hydrogen", publisher=World Scientific, 1996.</ref>
 
[[Rutherfordov model atoma]] ili '''planetarni model atoma''' je model atoma prema kojem atom svakog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u neutralnom stanju se sastoji od električno pozitivne atomske jezgre, u kojoj je koncentrirana gotova sva [[Relativna atomska masa|masa atoma]] i određenog broja [[elektron]]a, koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona jednak je pozitivnom električnom naboju atomske jezgre i zato je atom prema okolini neutralan.<ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>
 
== Izvori ==