Vodni udar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
|||
Redak 2:
'''Vodni udar''' ili '''hidraulički udar''' je nagla i značajna promjena [[tlak]]a uslijed promjene [[brzina|brzine]] [[voda|vode]] na jednom kraju cjevovoda, a obično se dešava na nizvodnom kraju cjevovoda uslijed zatvaranja zatvarača.
Hidraulički udar se odvija pod prevladavajućim utjecajem [[sila]] [[Tromost|inercije]] i sila elastičnosti. Brzine širenja promjene tlaka u [[tlačni cjevovod|tlačnom cjevovodu]] vrlo su velike, te su za [[čelik|čelične]] cjevovode reda veličine 1000 [[metar|m]]/[[sekunda|s]]. Prirast tlaka na zatvaraču uslijed efekta vodnog udara može doseći vrijednosti od nekoliko desetaka [[Bar (jedinica)|bara]]. Prirast tlaka uslijed vodnog udara obično prati [[vibracije]] cijevi i pojava buke. Periodi [[Titranje|oscilacije]] tlaka su u pravilu vrlo kratki i mogu iznositi dijelove sekunde. Izraženost efekta hidrauličkog udara ovisi od protoka kroz tlačni cjevovod, njegovoj duljini, elastičnim svojstvima cjevovoda, dimenzijama cjevovoda i vremenu trajanja manevra sa zatvaračima koji može trajati svega par sekundi. <ref>
== Povijest ==
Redak 8:
==Vodni udar u hidroelektranama==
U visokotlačnim [[hidroelektrane|hidroelektranama]] se vodni udar u pravilu ne prenosi u [[Provodnici vode|dovodni tunel]], jer pri zatvaranju višak vode iz [[tunel]]a ulazi u [[vodna komora|vodnu komoru]]. Pri naglom otvaranju zatvarača [[vodna turbina|vodne turbine]] (puštanje u pogon), dok se ne uspostavi stacionarno stanje, manjak vode u tlačnom cjevovodu se nadoknađuje iz vodne komore. U svakom slučaju, masa vode iz dovodnog tunela oscilira u sistemu dovodni tunel – vodna komora, gdje dominiraju sile inercije i sile [[trenje|trenja]]. Vrijeme trajanja ovih oscilacija do konačnog smirivanja (pri naglom zatvaranju) može potrajati vrlo dugo (par sati). Vodni udar u tlačnom cjevovodu ni fizikalno ni vremenski se ne podudara s oscilacijama vode u sistemu dovodni tunel – vodna komora, pa se ta dva procesa mogu odvojeno izučavati i odvojeno proračunavati, tlak na ulasku u tlačni cijevovod određen je za sve vrijeme kotom vode u vodnoj komori. Kad se vodni udar računa za potrebe dimenzionara tlačnih cjevovoda na visokotlačnim elektranama, zanemaruje se utjecaj trenja. <ref>
Osnovni zahtjevi projektne zadaće pri proračunu vodnog udara u tlačnom cjevovodu je određivanje maksimalnih vrijednosti tlaka i protoka na zatvaraču te na osnovu toga dimenzioniranje cjevovoda za dani režim zatvaranja [[zapornica|zatvarača]]. Također je potrebno proračunati proces naglog puštanja turbina u pogon. U ovome slučaju, kada u početnoj fazi voda u tlačni cjevovod dolazi iz vodne komore, ne smije se dopustiti ni pod kojim uvjetima ulazak [[zrak]]a u tlačni cjevovod, što bi radi [[kavitacija|kavitacije]] i komprimacije moglo dovesti do znatnog oštećenja ili puknuća cjevovoda. Kao rezultat proračuna vodnog udara proizlaze dimenzije tlačnog cjevovoda, provjera rezervi vode iz vodne komore i definiranje sigurnog režima zaustavljanja i puštanja u pogon turbina.
Redak 19:
==Zaštita od vodnog udara==
Tlačni cjevovodi se mogu štititi od vodnog udara osim sa vodnim komorama i sa: <ref>
* povećanje [[promjer]]a cjevovoda čime se utječe na smanjenje [[brzina|brzine]], a time i na veličinu vodnog udara
* izborom materijala od kojeg se radi cjevovod (veličina prirasta tlaka kod vodnog udara ovisi o brzini širenja elastičnih poremečaja, koji su u funkciji materijala iz kojeg se napravljen cjevovod. Elastični cjevovod smanjuje brzinu širenja poremećaja, tako da je za [[čelik|čelični]] cjevovod uobičajena brzina širenja elastičnih poremečaja ≈ 1000 m/s. [[Plastika|Plastični]] cjevovodi još više smanjuju brzinu širenja poremećaja ≈ 300 m/s.
| |||