Vranje Sudarević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m nepostojeće datoteke |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 1:
Dr '''Vranje Sudarević''' (u nekim izvorima: ''Franjo Sudarević'') ([[Subotica]], [[19. rujna]] [[1868.]] – Subotica, [[15. svibnja]] [[1924.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] političar, novinar i kulturni radnik. Po struci je bio liječnik.
Još u srednjoškolskoj dobi je bio velikim kulturnim kapacitetom i jasnog hrvatskog stava. Tako je još kao gimnazijalac stekao mjesto povjerenika [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] za Suboticu <ref name="Uloga jezika">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/11688.pdf Centar za politološka istraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829021256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/11688.pdf |date=29. kolovoza 2014. }} Robert Skenderović: Uloga jezika u nacionalnim integracijama Hrvata i Srba u ugarskom Podunavlju {{pdf}}
Bio je jednim od utemeljitelja subotičkog kulturnog društva ''Kola mladeži'' [[1894.]].
Redak 8:
Nakon povratka sa studija, zajedno sa suradnicima je uređivao list [[Neven (novine, Baja)|Neven]], a [[1903.]] do [[1910.]] godine je bio urednikom. 1906. je preuzeo od brata [[Beno Sudarević|Bene Sudarevića]] vodstvo '''Bunjevačke stranke''', stranke koja je pretrpila izborni debakl nakon što je bila osnovana na brzinu uoči samih izbora 1906. godine.<ref>[www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka] </ref>, 13. lipnja. Nazočio je osnivačkoj skupštini, zajedno s bilježnikom [[Fabijan Malagurski|Fabijanom Malagurskim]], kojeg su zamolili neka im bude odvjetnik, [[Vranje Sudarević|Vranju Sudarevića]] kojeg su zamolili neka bude predsjednik, a sudjelovanje u novoj stranci ponudili su osim to dvoje, odvjetnički pisari [[Stipan Matijević]] i [[Josip Vojnić Hajdukov]]. Osnivačkoj su sjednici još nazočili [[Pajo Kulundžić]], [[Andrija Pletikosić]], [[Staniša Neorčić]] i drugi. <ref>Nova stranka. Neven, zabavno-poučni misečnik za Bunjevce i Šokce, Subotica, 1. srpnja 1906., str.97, potpisani autor: "Bunjevac"</ref>
1903. je založio vlastitu kuću da bi se pokrenula prva financijska ustanova bačkih Hrvata [[Zemljodilska štedionica]]. S radom je počela 1904., brzo je napredovala. Prvi svjetski rat odveo ju je u stečaj, prekinuvši jedno sjajno poglavlje hrvatske financijske povijesti ovih krajeva. Teret likvidacije najvećim je dijelom podnio sam dr Sudarević.<ref>[http://puckakasina.com/glasnici/Glasnik%20PK%20115%20116%20sajt%20izmena.pdf Pučka kasina osniva Zemljodilsku štedionicu u Subotici]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Glasnik Pučke kasin]]e, str. 6-7, iz knjige: 125 godina od osnutka Pučke kasine 1878-2003 autora mr. [[Lazar Ivan Krmpotić|Lazara Ivana Krmpotića]]. Priredila Ruža Alaga</ref>
Nakon odlaska [[Ivan Antunović|Ivana Antunovića]] sa političke pozornice, došao je novi naraštaj naraštaja bunjevačkih i šokačkih čelnika, Vranje Sudarević je pripadao toj skupini, zajedno sa [[Pajo Kujundžić|Pajom Kujundžićem]] i [[Blaško Rajić|Blaškom Rajićem]]. Za razliku od prethodnog vala, ovaj val je otvoreno isticao pripadnost hrvatskom narodu.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] je postao važni hrvatski političar. Bio je među čelnim ljudima u Subotici nakon 1918., a bio je i velikim županom. Kada se osnovala [[Bunjevačko-šokačka stranka]], stranka koja je u članstvu imala bunjevačke i šokačke Hrvate koji su jasno isticali svoje [[hrvatstvo]], Vranje Sudarević je bio među čelnim ljudima te stranke, kao i [[Blaško Rajić]] i [[Mijo Mandić]].Bio je zastupnikom u skupštini Kraljevine SHS od 1920. do 1924. (mandate je dobio na izborima [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|1920.]] i [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1923.|1923.]]). Na izborima 1920. je kao član BŠS bio među četvero bačkih Hrvata koji su ušli u Ustavotvornu skupštinu, uz [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], [[Stipan Vojnić Tunić|Stipana Vojnića Tunića]] i [[Ivan Evetović|Ivana Evetovića]]. Vranje Sudarević je ušao kao predstavnik iz subotičke jedinice <ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7279.pdf Centar za politološka istraživanja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Robert Skenderović: Blaško Rajić i HSS - različiti koncepti nacionalnog identiteta bačkih Hrvata</ref>.
Važno je spomenuti i Sudarevićevu reakciju na državni nemar prema manjinama i kršenje tradicije vojvođanskog školstva. Nakon što ministar prosvjete [[Svetozar Pribićević]] nije reagirao na kritike iz časopisa [[Neven (novine, Baja)|Neven]]a, u kojem mu se pored navedenog, prigovaralo i na kadrovsku politiku; njegovo je ministarstvo favoriziralo srpske učitelje iz drugih krajeva
| |||