Cincari: razlika između inačica

Limba armaneascâ ili [[cincarski]] nastao je iz [[latinski|latinskog]] i član je romanske skupine jezika. Najstariji pisani dokument na ovom jeziku datira iz 1731. a radi je o natpisu na jednoj ikoni <ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://scd-lunjina.org/jezik_cincara/index.html |title=Cincarski jezik - Limba armaneascâ] |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612105758/http://www.scd-lunjina.org/jezik_cincara/index.html |archive-date=12. lipnja 2008. |access-date=19. lipnja 2008. }}</ref>.

Cincari su jedna od skupina koja pripada [[Vlasi]]ma a na području Srbije postoje najmanje 3 ili 4 skupine Vlaha koje ne treba brkati s Cincarima. Cincari su porijeklom iz područja Grčke i [[Makedonija|Makedonije]], a njihovo glavno gradsko središte bilo je planinski grad [[Moskopolje]] (Μοσχόπολις; vlaški Moscopole) osnovan početkom 14. stoljeća kao zimsko prebivalište ''čobana'' na 1.200 metara visine, a održao se sve do njegovog uništenja od strane [[Turci|Turaka]] 1788. i ponovno 1821. Cincari su se razbježali iz svoga grada za koji se kaže da je imao 12.000 kuća (Gustav Weigand; <ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm] |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080614233348/http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm |archive-date=14. lipnja 2008. |access-date=19. lipnja 2008. }}</ref> vidi). Iz cijelog ovog područja na granici [[Albanija|Albanije]], Makedonije i Grčke izbjeglo je oko 300.000 Cincara i nastanilo se po Grčkoj, Makedoniji i Srbiji. Cinacari su danas narod koji nestaje. Na području Grčke su helenizirani a polako nestaju i u drugim dijelovima Balkana. Nešto malo preostalo ih je danas u Srbiji gdje su veoma aktivni u očuvanju svoga identiteta.

Jedan od najpoznatijih suvremenih Cincara je poznati glumac [[Taško Načić]], a po riječima predsjedništva društva ''Lunjina'', [[Dimitrije Nikolajević]], to je bio i tragično poginuli makedonski pjevač Todor Proja, poznatiji kao [[Toše Proeski]] <ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://zauvijekproeski.blogger.ba/arhiva/?start=81 |title=Zauvijek Tose Proeski....] |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021345/http://zauvijekproeski.blogger.ba/arhiva/?start=81 |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=21. travnja 2013. }}</ref>. Otac [[Majka Terezija|Majke Terezije]], [[Nikollë Bojaxhiu]] bio je cincarskog podrijetla. [[Josip Runjanin]], skladatelj [[Lijepa naša domovino|hrvatske himne]] je bio cincarskog porijetla<ref>[http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=3399 Sto godina filmske čarolije], [[Hrvatski filmski savez]]</ref>.

* [http://cincari.org/poznati/index.html Poznati Cincari i ljudi cincarskog porekla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906141009/http://cincari.org/poznati/index.html |date=6. rujna 2018. }}

* [http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm Muscopoli, Moskopolje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080614233348/http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm |date=14. lipnja 2008. }}

* [http://www.cincarnet.com/vesti.htm Vesti/ News/Nachrichten/Nautatsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080324074033/http://www.cincarnet.com/vesti.htm |date=24. ožujka 2008. }}