Koprivnički Bregi: razlika između inačica

Ime Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je ovo nekad močvarno područje. S vremenom se pri izgovoru naziv bereki postupno mijenjao i nastali su Bregi. ZaNema srednjovjekovneautentičnih Bregepodataka nemao pouzdanihsrednjovjekovnoj podatakapovijesti sela, osim štoali se posredno1334. spominje u bilješci Zagrebačke biskupije o položaju župa, a 19. siječnja 1424. kao selo uz potok Koprivnica kao " Bereg ". Srednjovjekovno selo razorili su Turci i ponovno je uspostavljeno tek oko 1638. Posredno se zna da je topodručje bionaselja posjedbilo u posjedu zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni je dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice iako su Bregovci živjeli seljačkim načinom života. Kraljevski sud u [[Požun]]u (današnja [[Bratislava]]) je [[19. prosinca]] [[1628.]] godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. [[Zagreb]]ačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. [[Ladislav]] i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se [[1659.]] godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno [[1638.]] godine, a [[1659.]] godine pouzdano postoji i ima stanovnike. Postavlja se pitanje kada je došlo do naseljavanja. Ako kao izvor uzmemo Wincklerovu kartu [[Varaždin]]skog generalata iz [[1639.]] godine, na njoj je označeno selo "Berega", između Novigrada (Ney Schlos) i Koprivnice. Očito se radi o Bregima. Prema tome, možemo zaključiti da je ovo selo naseljeno oko [[1638.]] i [[1639.]] godine.