Inačica od 17. kolovoza 2021. u 09:56 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.930 edits Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 24. kolovoza 2021. u 01:39 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.681 edit m Čišćenje nakon IABota u KT:CS1 greške: suvišan parametar Novija izmjena →
Redak 18: =Svojstva drva= [[Datoteka:Odnos prirode i covjeka.jpg\|320px\|desno\|thumb\|Drvo se dobiva sječom drveća.]] Svojstva drva ovise o botaničkoj vrsti drva, a unutar iste botaničke vrste ovise o mjestu rasta drva, dobu sječe, dijelu stabla iz kojeg je uzet uzorak, greškama strukture drva i sadržaju vode. ==Osnovna fizička svojstva drva== Redak 28: ===Sadržaj vode=== Voda u drvu može biti u lumenima (slobodna voda) i u stijenkama stanica (vezana voda). Prilikom sušenja drva, prvo isparava slobodna voda, a nakon toga i vezana voda. Udio vode u drvu izražava se najčešće se izražava omjerom težine standardnog suhog drva i težine vlažnog drva. U trenutku rušenja stabla, količina vode u drvu je najveća i iznosi 35-200%.<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033378314/doc/300.svojstva_drva.pdf \|title=Arhivirana kopija ~~\|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327021254/http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033378314/doc/300.svojstva_drva.pdf \|archive-date=27. ožujka 2014. \|access-date=23. srpnja 2014. }}</ref> Prema sadržaju vode, drvo se može podijeliti na: Redak 56: ==Mehanička svojstva drva== Mehanička svojstva drva najviše ovise o:<ref>{{Citiranje časopisa \|url=https://portal.uniri.hr/system/resources/docs/000/002/198/original/2_Svojstva_drva_kao_materijala.pdf?1393242647 \|title=Arhivirana kopija ~~\|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20140728031334/https://portal.uniri.hr/system/resources/docs/000/002/198/original/2_Svojstva_drva_kao_materijala.pdf?1393242647 \|archive-date=28. srpnja 2014. \|access-date=23. srpnja 2014. }}</ref> smjeru sile u odnosu na smjer vlakanaca vrsti drva Redak 88: ===Miris drva=== Miris drvapotječe od hlapljivih tvari koje se nalaze u njemu. On može biti ugodan (bor, smreka), neugodan (cer) i neutralan (hrast, bukva, jasen). Neugodan miris može biti znak uznapredovalog napada gljivica, tj. truljenja.<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr/documents/05%20-%20Tesarski%20radovi.pdf \|title=Arhivirana kopija ~~\|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20140727235420/http://www.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr/documents/05%20-%20Tesarski%20radovi.pdf \|archive-date=27. srpnja 2014. \|access-date=24. srpnja 2014. }}</ref> ==Ogrijevna vrijednost drva== Za ogrjevno drvo upotrebljava se drvo koje se ne može kvalitetnije iskoristiti radi svojih grešaka (kvrge, promjene boje, oštećenja od insekata) ili malih dimenzija (ostaci od prerade). Količina ogrjevnog drva najčešće se računa i plaća po [[Prostorni metar\|prostornom metru]]. [[Ogrjevna vrijednost#Tablica ogrjevnih vrijednosti\|Ogrijevna vrijednost]] drva kreće se od 2040 (bagrem) do 1110 (jablan, vrsta topole) kWh po prostornom metru. Hrast se nalazi između sa 1890, kao i bukva sa 1850 kWh/pm.<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.zelenaenergija.org/clanak/grijanje-na-drva-kako-povecati-energetsku-iskoristivost-drveta/2540 ~~\|accessdate=24. srpnja 2014.~~ \|title=Arhivirana kopija ~~\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160202152051/http://www.zelenaenergija.org/clanak/grijanje-na-drva-kako-povecati-energetsku-iskoristivost-drveta/2540 \|archivedate=2. veljače 2016. \|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20160202152051/http://www.zelenaenergija.org/clanak/grijanje-na-drva-kako-povecati-energetsku-iskoristivost-drveta/2540 \|archive-date=2. veljače 2016. \|access-date=24. srpnja 2014. }}</ref> Kada se promatra ogrjevna vrijednost prema težini drva, redoslijed vrsta je drugačiji. Naime, ogrjevna vrijednost čiste drvne tvari kreće u uskim granicama, od 18,5 do 19 MJ/kg, a povećavaju je smole, ulja i voskovi koji se pojavljuju u drvu četinjača.<ref>http://www.regea.org/assets/files/objavilismo2012/D32_Biofuel_hanbook_REGEA.pdf</ref> Redak 133: Drvo je jedan od najstarijih tradicionalnih materijala koji su se koristili u [[kiparstvo\|kiparstvu]]. Umjetnici su od prapovijesti cijenili njegovu tvrdoću, oblik, boju i strukturu, ali i podatnost oblikovanju. Iako se može umjetnički oblikovati svaka vrsta drveta, umjetnici preferiraju neke vrste. Ono zahtjeva posebnu obradu gdje se od debla [[tesarstvo\|tesanjem]] odstranjuje višak i tako plastički oblikuje. Na koncu se obrađuje njegova površina do željenog oblika, teksture i po želji boje (bojenje).<ref>Dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 1.'', Školska knjiga, Zagreb, 1971., str. 59. {{ISBN\|953-0-20109-5}}</ref>. [[Drvorezbarstvo]] je tehnika ukrašavanja drva plitkim iili dubokim rezom, koje dolazi do izražaja napose pri izradi predmeta [[primijenjena umjetnost\|umjetničkog obrta]] (škrinje, klupe, ormari, i dr.).<ref>''Hrvatska likovna enciklopedija 2: C_Goth.'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb i Vijesnik d.d., Zagreb, 2005., str. 70. {{ISBN\|953-6036-73-8}}</ref>. Drvo se također koristi kao materijal za [[grafika\|grafičku tehniku]] [[drvorez]]a. Redak 143: ===Drvo u arhitekturi=== [[Datoteka:Kizhi churches.jpg\|mini\|<center>Drvene crkve na ruskom otoku [[Kiži]] su izgrađene u 14. st. bez ikakvih veziva, pa čak i bez čavala]] Drvo je prirodni građevni materijal koji se upotrebljava u obliku greda (vertikalnih i horizontalnih), mosnica, dasaka, šindre, i dr.;<ref>IBID 1., str. 73.</ref>; ali i kao pomoćni materijal (oplata) za gradnju od drugih materijala kao što je [[kamen]] ili [[beton]]. [[Drvena arhitektura]] je naziv za građevine kojima je osnovni konstruktivni materijal (nosive stijene, stropovi, krovna konstrukcija) izveden od drveta.<ref>IBID 2., str. 67.</ref>

Drvo (materijal): razlika između inačica