Istočno Sarajevo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m Čišćenje nakon IABota u KT:CS1 greške: suvišan parametar
Redak 135:
 
'''Istočno Sarajevo''' je jedan od dvanaest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službenih gradova]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
Dio je Sarajeva koji je pao pod Republiku Srpsku te mu je promijenjeno u '''Srpsko Sarajevo'''. <ref name=klix>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> Odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema [[Bošnjaci]]ma, [[Hrvati]]ma i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Potom je preimenovan u '''Istočno Sarajevo'''. Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] od općina i područja u okolini [[Sarajevo|Sarajeva]], koje su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripale [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].
 
 
Redak 141:
Istočno Sarajevo se nalazi u zemljopisnom središtu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a na njegovom teritoriju se nalaze planine [[Jahorina]] i [[Trebević]].
 
Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta [[Bulozi]] čine jedinstveno korito rijeke [[Miljacka|Miljacke]]; [[Prača (rijeka)|Prača]], koja izvire ispod padina [[Jahorina|Jahorine]] na 1462 [[Metar|m]] nadomorske visine i [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] sa izvorom ispod planine [[Treskavica|Treskavice]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.turizam-isa.ba/rijecni_biseri.html |accessdate=29. lipnja 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216094816/http://www.turizam-isa.ba/rijecni_biseri.html |archivedate=16. prosinca 2008. |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216094816/http://www.turizam-isa.ba/rijecni_biseri.html |archive-date=16. prosinca 2008. |access-date=29. lipnja 2009. }}</ref>
 
== Administrativna podjela ==