Geostatistika: razlika između inačica

'''Geostatistika''' je grana primijenjene [[Statistika|statistike]] koja primjenjuje teorije [[stohastički proces|stohastičkih procesa]] i [[statističko zaključivanje|statističkog zaključivanja]] na geografske pojave. Tradicionalno se koristi u geoznanostima. Metode geostatistike se koriste u [[naftna geologija|naftnoj geologiji]], [[hidrogeologija|hidrogeologiji]], [[hidrologija|hidrologiji]], [[meteorologija|meteorologiji]], [[oceanografija|oceanografiji]], [[geokemija|geokemiji]], [[geografija|geografiji]], [[šumarstvo|šumarstvu]], [[krajobrazna ekologija|krajobraznoj ekologiji]], [[poljoprivreda|poljoprivredi]] (posebno u [[precizno poljodjelstvo|preciznom poljodjelstvu]]) itd.

 

 

Osnovni koncept geostatistike je jednak onome od mjerila prostorne raznolikosti. Prostorno neovisni podaci pokazuju istu [[promjenljivost]] s obzirom na položaj [[podatkovna točka|podatkovnih točaka]]. Ipak prostorni podaci nisu u većini slučajeva prostorno neovisni. Vrijednosti podataka koji su prostorno bliski pokazuju manju promjenljivost od vrijednosti podataka koji su udaljeniji jedni od drugih. Točna priroda ovih obrazaca varira od jednog skupa podataka do drugog; svaki skup podataka ima vlastite jedinstvene funkcije promjenljivosti i udaljenosti između podatkovnih točaka. Ova promjenljivost se općenito izračunava kao funkcija nazvana [[polupromjena]].

Prostorna [[autokorelacija]] može se analizirati upotrebom [[korelogram|korelograma]], [[kovarijantna funkcija|kovarijantnih funkcija]] i [[variogram]]a (=[[poluvariogram]]a).

 

 

Dr [[Herbert Sichel]] zajedno je s profesorom Danieom Krigeom osnovao i započeo rad u geostatistici.

Geostatistika se danas široko koristi za različite interpolacijske tehnika [[Kriging|kriginga]] i [[Kokriging|kokriginga]].

 

 

Originalna postavka geostatistike je korištenje ''regionalizirane varijable'' čija svojstva su dijelom karakteristika slučajne, a dijelom potpuno determinističke varijable. Regionaliziranom varijablom opisuje se prostorno ponašanje geografske distribucije, položaja slojne plohe i drugi.

Npr. ''slojna ploha'' iskazuje svojstva prostorne kontinuiranosti, ali ju nije uvijek moguće uzorkovati na svakoj lokaciji. Zbog toga nepoznate vrijednosti moraju biti procijenjene iz podataka koji su uzorkovani na određenom broju lokacija. Veličina, oblik, orijentacija i prostorni raspored uzoraka, pretpostavljeno je, odražavaju utjecaj ponašanje promatrane vrijednosti na cijeloj slojnoj plohi (npr. dubine). Zato je pretpostavljeno kako je iz skupa uzorkovanih vrijednosti moguće predvijeti vrijednosti na neuzorkovanim lokacijama. Odabranom geostatističkom tehnikom moguće je odrediti vrijednosti regionalizirane varijable (npr. dubine slojne plohe) u promatranom prostoru.

 

 

* [[Statistika]]

* [[Daljinsko snimanje]]

 

 

*[http://www.ai-geostats.org AI-GEOSTATS je glavni izvor na internetu o geostatistici i prostornoj statistici]