Inačica od 15. ožujka 2019. u 20:42 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Sit. ← Starija izmjena		Inačica od 4. rujna 2021. u 11:31 uredi ukloni ovu izmjenu 185.254.253.20 (razgovor) →‎Plan grada: [m] ispravljena pravopisna pogreška Oznake: mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 28: U središtu grada nalazile su se javne zgrade, [[hram\|hramovi]] i [[škola\|škole]]. Ceremonijalno središte bilo je veliko 300 metara. Postojalo je oko 45 javnih građevina, koje uključuju glavni hram, hram [[Quetzalcoatl]]a, hram sunca, zidovi lubanja s lubanjama žrtvovanih bogu sunca i drugi. Izvan glavnog trga bila je [[Montezuma\|Montezumina]] palača sa 100 soba, od kojih je svaka imala kupaonicu. Grad Tenochtitlan bio je izuzetno simetričan. Sva gradnja morala je biti odobrena od strane dužnosnika gradskog planiranja. Broj stanovnika cijele ~~anglomeracije~~aglomeracije s trgovištima Azcapotzalcom, Chapultepecom, Coyoacanom itd. vjerojatno je prelazio milijun. Središte grada trajno je bilo smješteno na stjenovitom otoku gdje je veliki svećenik Quauhcoatl, odgovorivši na božji poziv, podigao prvo svetište Uitzilopochtliu. Na tom mjestu uzdizao se ''Teocalli'', piramida na čiji se vrh dolazilo trima stubištima od 120 stuba. Ta stubišta okrunjivala su dva potpuno ista svetišta, jedno Uitzilopochtlia, drugo Tlaloca. Vladari su jedan za drugim nadograđivali taj [[hram]], a u godini Osam-Trstika ([[1487.]]) vladar Auitzotl ga je posvetio. Oko hrama, unutar prostrane zupčaste ograde urešene glavama [[zmije\|zmija]] uzdizao se okrugli hram Quetzalcoatla, Tezcatlipoca, zemaljske božice Ciuacoatl, Coacalco, panteon posvećen kultu stranih bogova, hram sunca i mnoga druga svetišta, prostori za [[molitva\|molitvu]] i obredne igre, ''calmecac'' (samostani-škole), Mecatlan (glazbena škola), te skladišta [[oružje\|oružja]] (''tlacochcalli'') povjerena elitnom garnizonu. To je bio pravi sveti grad, načičkan piramidama i tornjem koji je dominirao na području današnjeg Zocala gdje se uzdižu katedrala i predsjednička palača, zatim Središnji trg pored imperijalne palače koju su dali podići Axayacatl, Auitzotl i Montezuma II. Ta [[palača]] koja se nalazi na četvrtastom terenu, stranica otprilike 200 m izgledala je kao prostran kompleks zgrada na jedan ili dva kata, koje su bile grupirane oko unutarnjih [[vrt]]ova. Do te palače dolazilo se ili kopnom ili čamcem, kanalima koji su ulazili u palaču. Kao obitavalište vladara i središte političke i upravne vlasti, u palači su bili stanovi, dvorane za sastanke, sudovi, riznice, uredi poreznika, dvorane za [[glazba\|glazbu]] i [[ples]] i zoološki vrt. Kaže se da je sam Uitzilopochtli naredio Astecima grad podijeliti na četiri velika dijela: na istoku Teopan (četvrt hrama), na zapadu Aztacalco (kuća čaplji), na sjeveru Cuepopan (tamo gdje cvjeta cvijeće) i na jugu Moyotlan (mjesto komaraca). Te četvrti grupirale su ponovno zemne jedinice ili ''calpulli'': svaka četvrt je opskrbljivala jedan dio ratnika kada je na nju došao red, svaki ''calpulli'' imao je svoj hram i svoj dom mladih, učilište izrazito vojne vokacije. Kuće plemstva te skromnije trgovaca i obrtnika i običnih građana nizale su se duž ulica i kanala, a pirogama koje nisu stvarale buku odvijao se sav prijevoz. Glavno trgovačko središte anglomeracije smjestilo se u Tlatelolcu. Tamo se na velikom području okruženom arkadama u podnožju piramide, održavao sajam na koji je svaki dan dolazilo 20 000 do 25 000 ljudi, a svaki peti dan 60 000. Trgovalo se platnom, tkaninama, perjem i nakitom, kožom, odjećom od perja, kukuruzom, grahom, začinima, povrćem, voćem, travama, peradi, divljači, ribama, žabama, posuđem, oružjem od kremena, vulkanskog stakla i kože, drvom, duhanom, lulama, namještajem, hasurama. Svoje prodavaonice imali su ljekarnici, frizeri, prodavači kukuruznih pogača i gulaša. Posebna policija ''tianquitzli'' brinula se za red na tržnici i stalno je zasjedao sud sastavljen od triju magistrata koji su rješavali svađe.

Tenochtitlán: razlika između inačica