Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 64:
Gaži je kao predsjednik kotarske organizacije HSS-a [[Koprivnica|Koprivnice]] - gdje su članovi HSS-a bili ogorčeni ubojstvom popularnog narodnog zastupnika i književnika [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovila Pavleka Miškine]] (zatočen i ubijen od [[ustaše|ustaša]] u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]]) - te je rujnu [[1942.]] ta kotarska organizacija HSS-a Koprivnice jednoglasno je odlučila da se »priključi borbi koju vodi Partija i da se nema što čekati i odlagati, jer će ih ustaše i tako potući kao što su Miškinu«. Na tom sastanku bio je i [[Božidar Magovac]] i podržao odluku, iako je izrazio skepsu, jer će o sudbini Hrvatske »veliki rješavati bez da nas pitaju«. ''(Jelić-Butić, str. 156–157)''
 
Na sjednici [[Izvršni odbor HSS-a|Izvršnog odbora]] u Taborištu kraj Slunja [[29. travnja]] [[1944.]] Gaži je izabran za predsjednika. Magovac, iako izabran za jednog od potpredsjednika, ostao je bez stvarnog utjecaja. Smijenjen je sa svih funkcija i u kolovozu [[1944.]] interniran na [[Vis]]u. ''(Jelić-Butić, str. 261–269; Radelić, str. 134–139)'' Kada je početkom rujna [[1944.]] na oslobođeni teritorij došao Mačekov zamjenik [[August Košutić]] više nije mogao ostvariti nikakav utjecaj. [[Izvršni odbor HSS-a]] ocijenio je njegova gledišta kao neprihvatljiva i nije ga prihvatio za svojeg člana. ''(Jelić-Butić, str. 273-275)'' Franjo Gaži će predvoditi HSS-ovce koji su preuzeli više ministarstkih pozicija u vladama [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] i osiguravati tehnička znanja u upravljanju državnim poslovima koja su komunistima nedostajala. Ostati će on potpredsjednik Vlade NRH do 1952. god.; komunisti su se potpore njega i drugih bivših HSS-ovaca riješili čim je stasao dovoljni broj njihovih kadrova sposobnisposobnih za vođenje države.
 
==== "Neograničeno povjerenje u maršala Tita" ====
Izvršni odbor imao je značajnu ulogu u radu [[ZAVNOH]]-a, posebno njegovog Trećeg zasjedanja, u [[Topusko]]m [[8. svibnja|8.]]–[[9. svibnja]] [[1944.]] Mnogi članovi IO HSS-a djeluju u organima [[ZAVNOH]]-a i [[Jedinstveni narodnooslobodilački front|JNOF]]-a. Međutim organizacija HSS-a se ne obnavlja i oni djeluju faktički kao grupa pojedinaca, dok [[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička partija]] zadržava punu kontrolu. Oni to prihvaćaju u interesu jedinstvenosti u [[Narodnooslobodilački rat|narodnooslobodilačkom ratu]], iako se ponekad žale da su »samo figure« ''(Jelić-Butić, str. 272)'', da ih »podcjenjuju« isl. ''(Radelić, str. 140)'' . Tako npr. nakon [[Sporazum Tito-Šubašić|Sporazuma Tito-Šubašić]] glasilo ''Slobodni dom'', uz rezerviranost prema [[Ivan Šubašić|Šubašiću]], izražava »veliko i neograničeno povjerenje u [[Josip Broz Tito|maršala Tita]], najvjernijega i najdosljednijega poznavaoca i tumača narodnih težnja i narodne volje« . ''(Jelić-Butić, str.272–273)''