Jan Mayen: razlika između inačica

'''Jan Mayen''' je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) u sjevernom Atlantskom oceanu. Ovaj [[otok]] je dio [[Norveška|kraljevine Norveške]].

 

 

Postoje indicije da je irski svećenik Brendan bio u blizini Jan Mayena u [[6. stoljeće|6. stoljeću]]. Također postoje indicije da su [[vikinzi]] znali za postojanje ovog otoka. Danas je nemoguće potvrditi istinitost ovih navoda. U modernu europsku povijest Jan Mayen ulazi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada mnogi engleski i nizozemski kitolovci počinju ploviti u blizini otoka. Pri otkriću ovog otoka u [[1607]]. godini [[Henry Hudson]] ga je nazvao [[Hudson's Touches]] ili skraćeno Touches. Hudson nije bio jedini koji je pretendirao na otkriće ovog otoka. Tako su engleski kitolovci u [[1611]]. dali otoku ime Trinity Island. Francuski kitolovac [[Jean Vrolicq]] mu je u [[1612]]. dao ime [[Île de Richelieu]]. [[1614]]. godine otok je od strane engleskog kapetana [[John Clarke|John Clarkea]] ponovo dobilo novo ime - Isabelle. Ali ni ovo ime nije bilo dugotrajno. Iste godine nizozemski kapetan [[Joris Carolus]] ga je nazvao Jan Meys Hoeck. Današnje ime vuče svoje porijeklo iz ovog imena.

Ubrzo nakon svog otkrića nizozemski kitolovci su na otoku uspostavili više baza. U ljetnim mjesecima na otoku je boravilo do 1.000 kitolovaca. Sredinom 16. stoljeća zbog naglog pada broja kitova u vodama oko Jan Mayena kitolovci su napustili otok. Tokom sljedećih 230 godina otok je bio nenaseljen. Početkom 20. stoljeća norveški lovci na lisice su počeli boraviti na otokuu tokom zimskih mjeseci. Norveška je službeno anektirala otok [[8. svibnja]] [[1929]]. godine.

 

 

Povijesno unutar Norveške, Jan Mayen je činio jednu političku cjelinu zajedno sa [[Svalbard]]om. Danas za razliku od Svalbarda, Jan Mayen nema poseban status unutar Norveške. Kao takav Jan Mayen nema vladu ili neke druge političke institucije izvan Norveških institucija. Dio je norveškog kantona Nordland.

 

 

 

Jan Mayen je vulkanski otok u sjevernom Atlantskom oceanu. More koje okružuje otok sa svih strana utječe u velikoj mjeri na vremenske prilike na otoku. Prosječna zimska temperatura na otoku je -5° C. Ljetnja prosječna temperatura je 5° C. Životinjski svijet na otoku je veoma oskudan i sastoji se većinom od ptica. Biljni svijet sačinjavaju većinom različite vrste mahovina.

 

Na sjeveru otoka se nalazi najsjeverniji aktivni vulkan na svijetu - Barentsberg. Zadnja erupcija ovog vulkana se dogodila u [[1985]]. godini. Vulkan je prekriven ledenjakom.

 

 

Otok ne sadrži prirodne resurse koji se mogu iskoristiti u privredno-ekonomske svrhe. Ekonomska aktivnost se svodi na meterološku stanicu, manju vojnu bazu norveške vojske i pružanje usluga osoblju ove dvije baze. Uslijed djelovanja golfske struje većina vremenskih ciklona koji zahvaćaju [[Europa|Europu]] nastaju iznad Jan Mayena. Zbog ovoga meterološka stanica na Jan Mayenu se smatra jednom od najvažnijih u Europi.

Jan Majenu zajedno sa Svalbardom je dodjeljena internet domena .sj. Trenutno ova domena nije u upotrebi.

 

 

Prije otkrića ovog otoka u 16. stoljeću otk je bio potpuno nenaseljen. Danas Jan Mayen broji 20 stanovnika. Svi stanovnici su porijeklom iz Norveške i na otoku borave kao dio posade meterološke ili vojne baze.

 

 

Na otoku nema značajnih kulturnih događanja. Za vrijeme prve [[Internacionalna Polarna godina|Internacionalne Polarne godine]] u 1855. / 1856. godini [[Austro-Ugarska]] polarna ekspedicija je boravila na otoku gotovo godinu dana.

 

 

 

* [http://www.jan-mayen.no Službena Internet prezentacija otoka (Norveški i Engleski)]