Wright Flyer: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: popravak godina
m .. → .
Redak 34:
}}
 
'''Wright Flyer''' (poznat i kao '''Flyer I''') bio je prvi motorom pokretan [[zrakoplov]] kojeg su projektirali i izgradili [[braća Wright]]. Let Flyera I priznala je ''Fédération Aéronautique Internationale'' (FAI), (vodeća zrakoplovna institucija za aeronautiku i astronautiku i zračni sport) kao "prvi kontinuirani i kontrolirani let letjelice teže od zraka pokretane vlastitim motorom".<ref>[http://www.fai.org/news_archives/fai/000295.asp FAI NEWS: 100 Years Ago, the Dream of Icarus Became Reality] posted [[17. prosinca]], [[2003.]], accessed [[5. siječnja]], [[2007.]]</ref>.
 
==Konstrukcija i dizajn==
Redak 43:
Flyer je bio [[Dvokrilac (zrakoplov)|dvokrilac]] s kojim je upravljao [[pilot]] koji je ležao potrbuške na donjem krilu, s glavom prema prednjoj strani letjelice. Avionom je upravljao pomicanjem postolja pričvršćenog oko njegovih kukova. Postolje je povlačilo užad koja je istovremeno zakretala izlazne ivice krila (u suprotnom smjeru) i zakretala kormilo pravca.
 
Postavljen na njihove uže dijelove, Flyer je za uzlijetanje koristio po četiri usporedno postavljene drvene grede.
 
==Prvi testovi kod Kitty Hawka ==
1903. godine braća Wright u Kitty Hawku završavaju sklapanje Flyera, istovremeno vježbajući na ''Jedrilici 1902''. [[14. prosinca]] [[1903.]] bili su spremni za njihov prvi pokušaj motornog leta. Uz pomoć ljudi iz obližnjeg vladinog centra za spašavanje, premještaju Flyer i njegovo postolje za uzlijetanje na obližnje pješčane padine ''Big Kill Devil Hill''. Bacanjem novčića prvi pokušaj uzleta pao je na Wilburna. Nakon što je letjelica skliznula s drvenog zaletišta, Wilbur povlači komande previše oštro, te se uslijed gubitka uzgona pri prevelikom napadnom kutu letjelica već nakon tri sekunde ruši i biva manje oštećena.
 
Popravak letjelice trajao je tri dana. [[17. prosinca]] braća su ponovno bila spremna za pokušaj. Vjetar je tog dana puhao više od 20 mph te su braća odlučila uzletjeti s ravno postavljenog postolja u vjetar. Ovaj put na uzlet je krenuo Orville. Uz čeoni vjetar koji je pomogao u postizanju potrebne brzine za uzlijetanje let je ovaj put trajao 12 sekundi a letjelica je preletjela udaljenost od 36,5 m..<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ |title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 |website = [[World Digital Library]] |date = 1903-12-17 |accessdate = 2013-07-21 }}</ref>
 
Taj dan braća Wright su letjela na maloj visini četiri puta, letjeli su ravno, bez pokušaja skretanja. Svaki let je završavao s neplaniranim i grubim prizemljenjem. U posljednjem letu Wilbur je preletio 260 m u 59 sekundi, mnogo duže od prethodnih. Pri slijetanju su se slomili nosači kormila što su braća planirala popraviti te pokušati preletjeti 6 km do Kitty Hawk naselja. Ubrzo nakon toga jak nalet vjetra podigao je Flyer, više puta ga prevrtao, oštetivši ga tako da je izostala svaka nada za brzi popravak. Flyer I više nije poletio.