Žena: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m gramatička ispravka |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 33:
Iako se rodi manje žena nego muškaraca (omjer je oko 1: 1,05), novorođene djevojčice češće će doživjeti prvi rođendan nego dječaci. Žene u prosjeku imaju dulji životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim područjima, zbog rodne diskriminacije prema ženama, smanjen očekivani životni vijek žena na niži ili jednak životnom vijeku muškaraca. U ukupnoj ljudskoj populaciji u 2015., bilo je 101,8 muškaraca na svakih 100 žena. Razlike u očekivanom životnom vijeku djelomično su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali odražavaju i razlike u ponašanju muškaraca i žena. Jaz se donekle smanjuje u nekim razvijenim zemljama, vjerojatno zbog povećanja pojave pušenja među ženama i smanjenja stope [[Kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]] među muškarcima. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života žene ne žive uvijek u dobrom zdravlju".
== Zdravlje ==
Pitanjem zdravlja žena bave se mnoge feministkinje, posebno kad je riječ o reproduktivnom zdravlju. Zdravlje žena pozicionirano je u širem korpusu znanja koje priznaje važnost roda kao društvene odrednice zdravlja, kako, između ostalih, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Postoje neke bolesti koje prvenstveno pogađaju žene, poput lupusa. Također, postoje neke bolesti povezane sa spolom koje se češće ili isključivo pogađaju žena, npr. rak dojke, rak grlića maternice ili rak jajnika. Žene i muškarci mogu imati različite simptome bolesti, a također mogu različito reagirati na liječenje. Ovo područje medicinskih istraživanja proučava rodno utemeljena medicina. Proučavanje ženske reprodukcije i reproduktivnih organa naziva se ginekologija.
Svjetska zdravstvena organizacija definira smrtnost majki (maternalna smrtnost) kao "smrt žene tijekom trudnoće ili unutar 42 dana od prestanka trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog s trudnoćom, ali ne računajući nesreće i slučajne uzroke." Uzimajući u obzir da svake godine više od 100.000 žena umre od komplikacija u trudnoći i tijekom poroda, a najmanje sedam milijuna ima ozbiljnih zdravstvenih problema, dok još 50 milijuna osjeća negativne posljedice po zdravlje nakon poroda, Svjetska zdravstvena organizacija apelirala je 2008. da se programima obuke primalja poboljšaju zdravstvene usluge za majku i novorođenče. Kako bi podržala unapređenje primaljskih kompetencija, Svjetska zdravstvena organizacija je uspostavila program obuke primalja, Akcija za sigurno majčinstvo.
Oko 99% smrti majki događa se u zemljama u razvoju. Više od polovice njih zabilježeno je u podsaharskoj Africi, a gotovo jedna trećina u južnoj Aziji. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju preeklampsiju i eklampsiju, nesiguran pobačaj, komplikacije u trudnoći uzrokovane malarijom i HIV/AIDS-om te teška krvarenja i infekcije nakon poroda. Većina europskih zemalja, Australija, Japan i Singapur vrlo su sigurne u pogledu porođaja. Maternalna smrtnost je u Hrvatskoj već godinama niska i svodi se na sporadične slučajeve. rimjerice, u 2003. zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama su u Hrvatskoj umrle tri žene (stopa 7,56/100.000 živorođenih).
== Status žena u kulturama ==
| |||