Menopauza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m Pravopisne pogreške
Redak 6:
Glavni uzok menopauze je iscrpljenje [[Jajnik|jajnika]] tijekom cijelog reprodukcijskog života. Oko 400 primordijalnih jajnika razvije se u zrele folikule i ovulira, a stotine tisuća jajašaca degenerira.
 
* Prijevremena menopauza (''menopausis praecox'') je prestanak javljanja menstrualnih krvarenja prije 40. godine života. Povezana je s genetskim nasljeđem, obično kromosomskim nepravilnostima te poremećajima autoimunog podrijetla uslijed kojih dolazi do razaranja folikula jajnika vlastitim protutijelima te posljedično ranijeg iscrpljenja folikula jajnika. Također, uzrok prijevremene menopauze mogu biti i nužni kirurški zahvati poput odstranjivanja jajnika, kao i uzimanje lijekova što mogu dovesti do prekida funkcije jajnika.
 
* Kasna menopaza (''menopausis tarda'') nastupa poslije 55. godine života. Što kasnije nastupi menopauza, manji je rizik oboljenja od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, zato što estrogen ima ključnu ulogu u zaštiti organizma od navedenih bolesti. Nadalje, žene koje iskuse menopauzu nakon 52. godine života, imaju produljenu očekivanu životnu dob. No, produljena izloženost estrogenu nosi veći rizik oboljenja od raka dojke, maternice i jajnika.
 
* PremenopauzaPerimenopauza je prijelaz između razdoblja plodnosti i menopauze što se često najavljuje smetnjama poput: valova vrućine, znojenja, neredovitosti menstrualnih ciklusa i napetosti. Prvi znakovi premenopauzeperimenopauze pojavljuju se u različitoj dobi, u prosjeku oko 48. godine. PremenopauzaPerimenopauza obično traje 3 do 5 godina, ako računamo razdoblje što počinje s prvim neredovitostima menstrualnog ciklusa i završava 12 mjeseci nakon posljednje mjesečnice.
 
== Simptomi menopauze ==
Perimenopauzalne promjene menstruacije obično počinju tijekom 40–tih godina žene. Količina krvarenja i duljina ciklusa mogu se mijenjati. MenzesMenstruacija postaje neredovitneredovita, zatim izostaje. Velike dnevne fluktuacije u razinama estrogena obično započinju barem godinu prije menopauze, te se smatra kako uzrokuju perimenopauzalne simptome. Simptomi mogu trajati od 6 mj. do 10 god. a raspon im je od nepostojećih do teških.
Najčešći [http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/zdravlje-zene/menopauza-koji-su-najcesci-uzroci-i-simptomi-te-kako-ih-ublaziti/ simptomi] na koje se žene u menopauzi žale su valovi vrućine i noćna znojenja.
Ostali simptomi uključuju bolove u tijelu, suhu kožu, suhoću rodnice, gubitak [[Libido|libida]], učestalo mokrenje i poteškoće sa spavanjem. U pojedinih se žena javljaju i neželjena dlakavost, prorjeđenje kose i dlaka u genitalnom području, te promjene na koži. Hormonske promjene također pridonose i promjenama raspoloženja, tjeskobi, nervozi, zaboravljivosti i poteškoćama s koncentracijom ili donošenjem odluka. Niske razine [[Estrogeni|estrogena]] povezane su s nižim razinama serotonina, kemijske tvari koja regulira raspoloženja, osjećaje i spavanje.
 
=== Ublažavanje simptoma menopauze ===
Mnogi liječnici propisuju nadomjesnu [https://hrdm.com.hr/menopauza/ hormonalnu terapiju] gotovim farmakološkim pripravcima. No, uz određene prednosti, ti pripravci imaju i znatne rizike poput povećanja tjelesne mase, razvoja bolesti vezanih uz [[Krvožilni sustav|kardiovaskularni sustav]], pa sve do veće mogućnostivjerojatnosti moždanog udara, pojavu karcinoma dojke i endometrija.
==== Hrana koja može pomoći kod ublažavanja simptoma====
Iako nema pouzdanog odgovora i prehrana bi trebala biti individualizirana s obzirom na potrebe, preferencije, dob i (moguću) dijagnozu, znanstvenici su utvrdili smjernice koje mogu uvelikouvelike olakšati, a možda i otkloniti neugodne simptome u menopauzi:
* slijediti [https://hr.wikipedia.org/wiki/Mediteranska_prehrana mediteranski tip prehrane],
* konzumirati manje i češće obroke,
* izabrati i povećati unos namirnica koje su bogate fitoestrogenima: soja, sojino mlijeko, tofu, batatabatat, sjemenke lana,
* svakodnevno konzumirati kruh i peciva od cjelovitih žitarica, sve integralne žitarice i njihove proizvode,
* svakodnevno jesti hranu bogatu kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi, plava morska riba s kostima, npr. srdele i inćuni, brokula, naranče, zeleno lisnato povrće, zob, sjemenke suncokreta), jesti svježu ribu 2 – 3 puta tjedno,