Obična čimpanza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ivan T. (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Redak 32:
'''Obična čimpanza''' (''Pan trogloytes'') je [[vrsta]] [[primati|primata]] iz porodice [[Hominidae]]. Zajedno s [[bonobo]]m (''Pan paniscus'') čini rod [[čimpanze|čimpanza]] (Pan) .
 
== Rasprostranjenost ==
Područje koje nastanjuje obična čimpanza pruža se u širokom pojasu preko središnjeg dijela [[Afrika|Afrike]] od [[Gvineja|Gvineje]] preko [[Demokratska Republika Kongo|Konga]] sve do [[Uganda|Ugande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]. Ljudska naselja podijelila su to područje na puno manjih područja, što predstavlja potencijalnu opasnost jer sprečava ozbiljniju razmjenu [[gen]]a između pojedinih, prostorno razdvojenih skupina.
 
== Obilježja ==
Uspravljena, obična čimpanza je visoka između 1 metra i 1,7 metara. Poput svih članova porodice [[Hominidae]], ni ova vrsta nema rep. [[Krzno]] im je crno ili tamno smeđe, lice im je golo, a ovisno o starosti i porijeklu, od boje mesa do crno. Prednji [[ekstremitet]]i su im dugi, i kad su uspravni, dosežu im do ispod koljena. Mužjaci su sa svojih 43 do 60 [[kg]] osjetno teži od ženki (33 do 45 kg). Osim toga, i [[zub|očnjaci]] mužjaka su bitno veći nego kod ženki.
 
== Način života ==
U odnosu na stanište, obične su čimpanze vrlo prilagodljive. Žive u [[tropska kišna šuma|kišnim šumama]] kao i u suhim [[savana]]ma i u brdovitim područjima do visina od 3.000 metara nadmorske visine. Dnevne su životinje i veći dio vremena provode na stablima gdje jedu. Veće razdaljine prelaze i hodajući tlom na sva četiri [[ekstremitet]]a, podupirući se pri tome na druge članke "šaka". Za noć si grade gnijezda od granja i lišća a obično ga koriste samo jednom.
 
Vrlo su društvene i žive u grupama od 15 do 80 jedinki. Ujutro se grupe razilaze na manje, sve do pojedinca, kad krenu u potragu za hranom, da bi se ponovo okupile za noćenje. Jači i snažniji mužjaci predvode cijeli čopor. Imaju vrlo izražene i slojevite socijalne odnose. Uzajamna njega [[krzno|krzna]] znak je dobrohotnosti u odnosu na grupu. Mužjaci imaju između sebe vrlo izgrađene odnose redosljeda koje utvrđuju raznim ritualima dokazivanja snage: glasni krikovi, "bubnjanje" po stablima, trešenje grana ili bacanje kamenja, kao i demonstriranje brzog trčanja ili skakanja između grana. Druge grupe čimpanze susreću u pravilu agresivno. Dok mužjaci ostaju u grupi čitav život, ženke ju napuštaju kad postanu spolno zrele.
 
== Korištenje alata ==
Ove životinje u prirodi koriste niz [[alat]]a. Drvene štapiće, koje su pripremili i obradili upavo za tu svrhu, koriste da njima ulaze u [[termiti|termitnjake]] za koje se termiti uhvate, a čimpanze ih sa štapića skinu ustima i pojedu. Ponekad koriste komade grana da bi njima udarale po granama stabala i stresli tako zrelo [[voće]], ili ih koriste u borbi s drugim grupama čimpanza ili s drugim životinjama. Kamenje koriste za razbijanje [[ljuska|ljuske]] orašastih [[plod]]ova. Iako to kamenje ne obrađuju, poznati su slučajevi da posebno prikladno kamenje nose sa sobom, ili ga dobro sakriju kako bi ga kasnije mogli ponovo koristiti. Osim toga, koriste sažvakane listove kao spužve i time prikupljaju vodu za piće, ili ih koriste za pranje.
 
== Hrana ==
Obične čimpanze su [[svežder]]i, s težištem, ipak, na biljnoj hrani, voću, [[orasi]]ma i [[list|lišću]]. No, uz to jedu i [[kukci|kukce]], a ponekad i love manje [[kralježnjaci|kralježnjake]], među ostalim [[parnoprstaši|parnoprstaše]] i druge [[primati|primate]], najčešće [[vitkostasi ili sakati majmuni|sakate majmune]] ili mlade [[pavijani|pavijane]] (porodica [[Cercopithecidae]]). Lov na ove životinje je "posao" starijih mužjaka koji, nakon uspješnog lova, plijen dijele s ostalim članovima grupe.
 
== Razmnožavanje ==
Nakon skotnosti od prosječno 7,5 mjeseci, ženka koti u pravilu jedno mladunče, no rađanje blizanaca je nešto češće nego kod [[čovjek|ljudi]]. Mladunče se rađa teško oko 1,9 [[kg]]. Prvih šest mjeseci se mladunac drži za majčino krzno na trbuhu, a kasnije "jaši" na njenim leđima. [[Sisanje]] prestaje tek u dobi od 3,5 do 4,5 godina, no mladunac ostaje i dalje uz majku (i do 10 godina). Ženka rađa mladunče svakih šest do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. [[Pubertet]] nastupa u dobi od sedam godina, no prvo parenje slijedi najčešće par godina kasnije, kod ženki u dobi od 13 do 14 godina, a kod mužjaka sa 15 do 16 godina. [[Menopauza]] ženki nastupa u dobi od 40 godina, a očekivana starost običnih čimpanza može biti i do 60 godina.