Târgu Secuiesc: razlika između inačica

'''Târgu Secuiesc''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Kézdivásárhely'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Szekler Neumarkt'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Neoforum Siculorum'') je grad u županiji [[Covasna (županija)|Covasna]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].

 

Gradić se nalazi blizu rijeke [[Raul Negru]], 32 km od [[Sfântu Gheorghe|Sfântu Gheorghea]].

 

Prema popisu iz [[1910]]. godine grad je imao 5892 stanovnika, većinom [[Mađari|Mađara]]. Prema popisu iz [[2002]]. godine, Târgu Secuiesc je imao 20.488 stanovnika, od kojih 18.633 Mađari, 1.601 [[Rumunji]], 199 [[Romi]] te 19 [[Nijemci]].

 

[[Slika:Targu Secuiesc-Kezdivasarhely - Main square.JPG|250px|thumb|Glavni trg]]

U [[Rimljani|rimskom]] razdoblju na mjestu današnjeg grada postojalo je naselje zvano ''Praetoria Augusta''. Grad je bio trgovačko središte sve od rimskog doba. U srednjem vijeku ga nastanjuju [[Mađari]] ([[Sikuli]]). [[1427]]. godine, [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarski]] kralj [[Sigismund Luksemburški]] ga je proglasio [[slobodni kraljevski grad|slobodnim kraljevskim gradom]] pod imenom ''Torjavására''. U [[1567]]. već nosi ime ''Kézdivásárhely'' i značajan je centar.

U velikom požaru [[1834]]. godine izgorio je cijeli grad. Tijekom mađarske borbe za slobudu [[1848]]-[[1849]]. godine Kézdivásárhely bio je obrambeno središte Sikula. Kip [[Áron Gábor|Árona Gábora]], glavnog lika lokalnog otpora [[Austrija|austrijskim]] snagama koji je organizirao lijevanje topova iz zvona crkava, stoji na glavnom trgu.

 

Osobitost grada su uske prolazne ulice ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''udvartér'' - 'dvorišni prostor') iza haustora oko glavnog trga, kojih ima 71. Svaki prolaz je nekad pripadao jednoj obitelji i protežao se od zgrada glavnog trga (u kojima su bile radionice obrtnika) prema njivama. Zbog toga Târgu Secuiesc ima vrlo neobičnu mrežastu naseljsku strukturu.

 

[[Slika:Kezdi musee.jpg|250px|thumb|Izložba transilvanijskih narodnih nošnja u Muzeju Gábor Áron]]

Gradski muzej (danas ''Muzej Gábor Áron'') otvoren je [[1972]]. godine. Muzej je najviše poznat po svojoj čuvenoj stalnoj izložbi ''Muzej lutaka'', koja predstavlja narodna nošnja svakog kraja [[Transilvanija|Transilvanije]].

 

*Reformirana ([[Kalvinizam|kalvinistička]]) crkva sagrađena je u [[1783]]. na mjestu [[srednji vijek|srednjovjekovne]] crkve. Izgorjela je u požaru [[1834]]. godine te je ponovno izgrađena do [[1838]].

*[[Pravoslavlje|Pravoslavna]] crkva