Gastronomija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sucag (razgovor | doprinosi)
m Vanjske poveznice
Sintaksa – Parametar u navodnike.
Redak 3:
'''Gastronomija''' (od [[grčki|grčkog]] ''gaster'' = stomak ili želudac + ''nomos'' = pravilo, red) je [[kuhanje|kuharska vještina]]; vještina priređivanja dobrih jela; [[kult]] birane [[hrana|hrane]] i [[kuhar]]ske umješnosti. '''Gastronom''' je čovjek koji se razumije u dobro kuhanje; tj. sladokusac, gurman, izbirač u jelu<ref>[[Bratoljub Klaić]], ''Rječnik stranih riječi'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, [[Zagreb]], 1988., str. 471. {{ISBN|86-401-0038-1}}</ref>, dok je '''gastronomist''' osoba koja ujedinjuje teoriju i praksu u izučavanju gastronomije<ref>[[Fritz Blank]], [http://www.enotes.com/food-encyclopedia/gastronomy "Gastronomy"] na food-encyclopedia</ref>
 
Gastronomija po nekima nije samo vještina, nego i prava umjetnost, ili znanost o prehrani<ref name="oine">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, X. knjiga Fr-Gr, Večernji List, Zagreb, 2006., str. 124. {{ISBN|953-7224-07-4}}</ref>.
 
==Povijest==
 
Već najstarije [[babilon]]ske i [[Kina|kineske]] [[Kuharica|kuharice]] razlažu načine pripreme pojedinih jela koja su, uz varijacije, prisutna i u današnjim regionalnim, nacionalnim i univerzalnim [[kuhinja]]ma<ref name="oine"/>.
 
Profesionalno kuharstvo, [[kulinarstvo]], razvija se uz dvorove velikaša te se postupno prenosi i na pučke kuhinje, koje razvojem postaju i prepoznatljive nacionalne kuhinje (npr. [[kineska kuhinja|kineska]], [[talijanska kuhinja|talijanska]], [[francuska kuhinja]] i dr.). Kultu jela posvećene su čitave [[biblioteka|biblioteke]], počevši od glasovite ''Trimalhionove gozbe'' (iz ''[[Satirikon]]a'' [[Giovanni Petroni Arbitro|G. Petronija Arbitra]]). Mnogobrojne su i gastronomske digresije velikih pisaca od [[renesansa|renesanse]] ([[François Rabelais]], [[Marko Marulić]], i dr.) do suvremenih književnih i esejističkih pristupa, kao što je donekle i ''[[Kuharski kanconijer]]'' ([[Veljko Barbieri]]). Jednu od prvih Hrvatskih kuharica izdaje [[Gjuro Deželić]] 1868. god., i od tada izaze mnoge<ref name="oine"/>.
 
[[Hrvatska kuhinja]] nastaje spajanjem raznih gastronomskih tradicija, od [[sredozemna kuhinja|sredozemne]] do kontinentalne i srednjoeuropske, unutar kojih se mogu naći i uže tradicije (npr. [[Dalmacija|dalmatinske]], izuzetno [[nutricionizam|nutricionistički]] kvalitetne, [[Slavonija|slavonske]] sa specijalitetima poput [[kulen]]a, [[Istra|istarske]] s raznim [[maneštra]]ma i dr.).
 
[[Francuski gastronomski objed]] je naziv za društvenu tradiciju uživanja u [[Francuska kuhinja|francuskoj kuhinji]] za koji se ljudi okupljaju kako bi uživali u [[umjetnost]]i dobre hrane i pića<ref name="UNESCO">[http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00437 Gastronomic meal of the French] UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 31. prosinca 2012.</ref>.
 
==Izvori==