Plaća: razlika između inačica

Dodano 10 bajtova ,  prije 9 mjeseci
Sintaksa – Parametar u navodnike.
(Sintaksa – Parametar u navodnike.)
'''Plaća''' je iznos [[novac|novca]], koji poslodavac plaća [[zaposlenik|zaposleniku]], obično mjesečno, za njegov [[rad]] na temelju sklopljenog ugovora o radu. Ekonomska definicija plaće je [[dohodak]] od rada.
 
Predstavlja novčano primanje koje se isplaćuje u nekom pravilnom vremenskom razmaku (mjesečno ili tjedno) nekom zaposleniku za njegov rad u punom radnom vremenu. Može se sastojati od osnovne plaće i posebnih dodataka. Može se prikazivati u bruto i neto iznosu. Poslodavac u cijelosti daje bruto iznos, a radnik prima kao plaću neto iznos.<ref name="Androić">[https://www.glas-koncila.hr/sto-je-osnovna-a-sto-bruto-i-neto-placa-placu-ne-poistovjecivati-s-primanjima/ Glas Koncila] Stjepan Androić ''ŠTO JE OSNOVNA, A ŠTO BRUTO I NETO PLAĆA? Plaću ne poistovjećivati s primanjima'' 11. prosinca 2019. (pristupljeno 22. srpnja 2020.)</ref> Poslodavac od '''bruto''' plaće automatski odbija iznose za pojedine [[porez|poreze]] i [[doprinos|doprinose]] tako da zaposleniku ostane '''neto plaća'''. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.<ref name="Androić"/> Plaća može biti i za skraćeno radno vrijeme, npr. kod invalida rada.
 
Osnovna plaća novčano je primanje koje pripada za puno radno vrijeme i normalan učinak. Na nju se plaćaju se svi zakonom propisani [[porez]]i, [[prirez]] i [[doprinos]]i (npr. [[mirovina]], [[zdravstvo]] i drugo). Iz osnovne plaće izvode se ostala prava poput mirovinskih i zdravstvenih, ovisno o visini te plaće za puno radno vrijeme. Iz iznosa plaće za puno radno vrijeme izračunava se visina mirovine i novčane naknade za bolovanje.<ref name="Androić"/>
 
Postoje dodatci koji nisu plaća. Posebni dodatci mogu biti dodatci za [[radni staž]], za [[prekovremeni rad]], za [[otežani uvjeti rada|otežane uvjete rada]], za [[rad u smjeni|rad u smjenama]], za rad nedjeljom i praznikom, noćni dodatak i slično. Plaća li se na te dodatke obvezni mirovinski i zdravstveni doprinosi, onda bi i oni trebali biti pribrajani osnovnoj plaći u slučaju kada se radi o izračunu visine mirovine ili bolovanja. Dodatak za odvojeni život, naknada za auto i božićnica, često bivaju prikazani kao sastavni dio plaća, što je pogrešno. Oni nisu plaća te ne ulaze u temelj za izračun visine drugih izvedenih [[prava iz radnog odnosa|prava iz radnoga odnosa]]. U plaću se često pogrešno pribraja razne dodatke, poput dodataka za racionalizaciju, podjelu dobiti, dionice i slično. Premda su bruto plaće primanja iz radnoga odnosa, nisu radnikova individualna zarada kojom podmiruje svoje osnovne životne potrebe.<ref name="Androić"/>
 
Primanja u naturi (bonovi za robu, namirnice, plaćanje parkinga ili prijevoza) nisu plaća. Na njih se ne plaćaju doprinosi za ostvarenje drugih prava. Država tako dobiva manje jer se na vrijednost tih primanja ne plaćaju poreze, prireze ni doprinose. Radnici postižu nekakvu zadovoljštinu jer dobiju nekakvu naknadu, no u budućnosti im se to odrazi u smanjenim visinama mirovina i nastalim naknadama za bolovanja, zbog manje osnovice.<ref name="Androić"/>
 
== Visina plaće ==
12.263

uređivanja