Inačica od 10. svibnja 2021. u 10:42 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.178 edits m →‎top: pravopis Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 18. prosinca 2021. u 20:04 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 216.192 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 1: '''Prirodno stanje''' označava stanje u kojem se čovjek nalazio prije nego što su sagrađeni gradovi, ili neki put kad nisu postojale ni društvene zajednice. Prema ovoj definiciji pojam se može odnositi na društvo [[Lovci-sakupljači\|lovaca-sakupljača]] koji su osnivali zajednice prije [[Neolitik\|neolitičke revolucije]] kada je poljoprivreda postala složenija, što je omogućilo stvaranje složenijih zajednica. Ponekad se ovaj pojam odnosi i na stanje čovjeka prije nego što je uopće živio s drugim ljudima: i da je čovjek naslijedio svoju prirodu od ranih majmunskih vrsta koje su ~~čovječiji~~čovječji evolucijski predci. == Prirodno stanje u okvirima kontraktualizma == Redak 10: [[Jean-Jacques Rousseau]] smatra da se prirodno stanje može promatrati kao rajsko blaženstvo: Rousseau je smatrao između ostalog da čovjek ''nije'', kako su drugi filozofi [[prosvjetiteljstvo\|prosvjetiteljstva]] tvrdili, postao sretniji kroz znanost i napredak. Često se slogan "Natrag u prirodu!" koristi da bi se rezimirala njegova filozofije, nešto što on nikada nije napisao. Ideja o prirodnom stanju, kao i društveni ugovor po pravilu, gubi puno na održivostu tijekom 19. stoljeća, no vraća se zajedno s kontraktualističkim teorijama i sas knjigom [[John Rawls\|Johna Rawlsa]] ''Teorija pravednosti'' (1971.) (''A Theory of Justice'') dolazi do ponovnih diskusija o tom što čini ljudsko prirodno stanje. Rawls se ne koristi samim pojmom "prirodno stanje", no međutim uzima kao početno polazište za svoj društveni ugovor tzv. "izvorni položaj" (''original position''). U izvornom položaju ljudi se nalazi iza "vela neznanja" (''veil of ignorance''), tako da ne znaju tko su oni, koja su njihova razmišljanja, želje ili koje psihološke sklonosti imaju. Temeljni principi za organizaciju države, prema kojima bi se ljudi dogovorili o tom položaju, se prema Rawlsu mogu smatrati kao pravedni. Rawls se služi kontraktualizmom kako bi opravdao socijalnoliberalnu [[Skrbnička država\|skrbničku državu]], kako Rawls naziva demokraciju, u kojoj postoji mogućnost vlasništva, koja se prema Rawlsu razlikuje od skrbničke države pošto ova ne uzima u obzir "fer vrijednosti političkih sloboda", tj. da skrbnička država ne promiče osnovne mogućnosti pojedinaca da ispune svoje životne projekte i svoju percepciju dobrote. Kritizirajući Rawlsa, [[Robert Nozick]] brani u svojoj knjizi ''Anarhija, država i utopija'' (1974.) (''Anarchy, State and Utopia''), [[Neoliberalizam\|neoliberalnu]] minimalnu državu, kroz vraćanje na John Lockeov kontraktualizam. Nozickovo prirodno stanje sliči Lockeovom, s manjim promjenama. Kasniji teoretečari kontraktualizma su također uzimali u obzir "prirodno stanje". Jedan od njih, Ken Binmore, u ''Game Theory and the Social Contract'' (1994.- – 1998.) smatra da se prirodno stanje može promatrati kao stanje u kojem se nalazimo danas. Odatle možemo i trebamo voditi društvo polako i uspješno u socijalnoliberalnom pravcu kako je to Rawls zamislio, pošto smo opremljeni tom vrstom normi i vrijednosti koje čine da je taj ideal nešto što smatramo atraktivnim. [[Antropologija\|Antropolog]] Pierre Clastres zaključuje iz svog [[etnografija\|etnografskog]] socijalnog djelovanja da je prirodno stanje zajednica (pleme) s politikom moći da je očuva od raspada između onih koji vladaju i onih kojima se vlada. Nastanak države nije napredak već gubitak moći da bi se uspostavila jednakost. Za javne rituale (tetoviranje), koji odražvaju pripadnost plemenu po istim uvjetima, može se reći da su radikalna suprotnost društvenog ugovora koji ne uspostavlja neko društvo, već prije neutralizira ga. SaS vlašću i državom stvara se naprotiv militantno stanje pojedinca u "ratu svih protiv svih". [[Kategorija:Društvo]]

Prirodno stanje: razlika između inačica